Kako se Hrvatska prilagođava klimatskim promenama?

Hrvatska bi trebalo da početkom naredne godine počne izradu Strategije prilagođavanja klimatskim promenama i pratećeg akcionog plana, koji će pružiti uvid u uticaj tih promena i predvideti mere za prilagodjavanje, rečeno je portalu EurAktiv Srbija u hrvatskom Ministarstvu zaštite životne sredine i prirode.

Otopljavanje u proteklih pola decenije

"U budućoj Strategiji prilagođavanja klimatskim promenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s projekcijama do 2070. godine detaljno će se opisati uticaj klimatskih promena na Hrvatsku, a kroz petogodišnji Akcijski plan mere prilagođavanja", rečeno je u tom ministarstvu. Dodaje se da je u proteklih pola decenije, u periodu 1961-2010, u Hrvatskoj došlo do otopljavanja i to više u kontinentalnom delu zemlje nego na obali i u dalmatinskom zaleđu, kao i da su se padavine u tom periodu smanjile u planinskom području Gorskog kotara, u Istri i na južnom priobalju.

U odgovorima dostavljenim EurAktivu dodaje se da se očekuje da na području Hrvatske temperatura nastavi da raste do kraja 21. veka i to sve izraženije, a očekuju se i izraženije promene u količini padavina u sve većem delu Hrvatske. Kao ranjivi sektori se za sada izdvajaju hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda i ribarstvo, šumarstvo, biološka raznolikost i prirodni ekosistemi, obala i priobalje, turizam i zdravlje. Analize su pokazale i da je u Hrvatskoj 270 kvadratnih kilometara morske obale izloženo plavljenju, odnosno "ekstremnim nivoima mora frekvencije jednom u 100 godina", a da bi usled rasta nivoa mora u 21. veku to područje moglo da se proširi na 320 do 360 kvadratnih kilometara.

Značajan pad emisija gasova

U Ministarstvu zaštite životne sredine i prirode navode da je u Hrvatskoj zabeležen značajan pad emisija gasova sa efektom staklene bašte u razdoblju 2008-2012. godine, i da je u 2012. godini emitovano 26,4 miliona tona ekvivalenta CO2 što je za 17,3 odsto manje u odnosu na 1990. Kako se ističe, trend smanjenja emisija nastavlja se zbog niske industrijske delatnosti. Podseća se da će Hrvatska, kao članica EU, nastaviti da radi na smanjenju emisija, s obzirom da je u Uniji postavljen zajednilčki cilj da se emisije do 2030. smanje za najmanje 40 odsto u odnosu na emisiju u 1990. Udeo članica u tom cilju određivaće se u skladu sa snagom njihove privrede.

Hrvatske vlasti su se u cilju smanjenja emisija, između ostalog, usredsredile na razvoj "zelenog" saobraćaja, ponudivši građanima i firmama i mogućnost sufinansiranja kupovine ekoloških vozila što bi trebalo da omogući nabavku 506 ekoloških automobila. "Najveći porast zahteva za sufinansiranje vidljiv je kad govorimo o električnim automobilima - čak tri puta više nego prošle godine. U sektoru saobraćaja Hrvatska vidi svoju razvojnu priliku u proizvodnji električnih vozila i prateće infrastrukture", ističu u Ministarstvu zaštite životne sredine i prirode Hrvatske.

Foto: depositphotos.com;ChiccoDodiFC