Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spodoptera frugiperda
  • 28.04.2022. 18:00

Jesenja sovica: Invazivna štetočina pred vratima Evrope

Larve se hrane na preko 80 biljnih vrsta, a najviše strada kukuruz. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje.

Foto: Depositphotos/madozi
  • 196
  • 27
  • 0

Najinvazivnija svetska štetočina jesenja sovica (Spodoptera frugiperda) sve više se širi i uništava milijarde dolara vredne useve. Najviše su ugroženi usevi kukuruza i drugih žitarica, ali i povrće, voće i drugo bilje.

Izvršni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Kju Dongju je rekao da se radi o štetočini koja ne poznaje granice i koja se munjevito širi zauzimajući sve veće svetske površine. Odobreno je produženje vremenskog okvira za Globalnu akciju do kraja 2023. godine uz proširenje aktivnosti.

U 2016. godini je prijavljeno prisustvo sovice u šest afričkih zemalja. Kako se brzo proširila govori podatak da je 78 zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije i Pacifika prijavilo prisustvo i štete.

Procenjeno je da samo u Africi larve jesenje sovice naprave štetu u visini do 9,4 milijarde dolara zbog gubitak prinosa.

Rezultat toga je povećanje upotrebe pesticida i smanjenje roda, odnosno hrane. Ugroženo je zdravlje ljudi i prirodne sredine. Kako bi dali odgovor na situaciju "FAO Global Action for Fall Armyworm Control" koordinira sveobuhvatne mere širom Afrike, Bliskog istoka i Azije. Uspostavljen je mehanizam koordinacije od svetskog niva do poljoprivrednika, testirani su mehanizmi integralne zaštite u osam geo zona, a stvoreni su hibridi kukuruza koji pokazuju otpornost na ovog insekta.

FAO je u decembru 2019. pokrenuo Globalnu akciju za suzbijanje jesenjih sovice (2019.-2022.) kao brz odgovor na invazivno širenje.

Obučeno je preko 140.000 terenskih radnika i poljoprivrednika u Africi kako bi se mogli uključiti u mere zaštite useva.

Kukuruz je najviše na udaru (Foto: FAO)

Kakvi su rezultati preduzetih mera?

Prema izveštajima, sprovođenje mera obećavaju dobre rezultate. Zahvaljujući njihovoj realizaciji u Burkini Faso se navodi da su gubici prinosa uzrokovani sovicama konstantno na ili ispod pet odsto od 2020. godine. Efikasnost biopesticida i biološke kontrole su do 90 odsto.

Sprovođenje mera je nailazilo na brojne probleme kao što su pandemija i nemogućnost okupljanja i obuke poljoprivrednika i stručnjaka, neujednačeno sprovođenje u državama, a upotreba opasnih pesticida i dalje je aktuelna.

Karakteristike jesenje sovice

Štetočina pripada porodici sovica Noctuidae. Vodi poreklo iz tropskog i suptropskog područja Amerike. Štete pričinjavaju gusenice koje se hrane na listovima biljaka. Hrane se na preko 80 biljnih vrsta, a kukuruz je na prvom mestu ishrane. Od njih stradaju i paradajz, luk, pasulj, batat, lucerka, kupusnjače, jabuka, jagoda, pomorandže, breskve, proso, sirak, duvan, hrizanteme, pelargonije i brojne druge vrste. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje. Osim na listovima, larve se hrane i na klipu kukuruza što deluje na kvalitet zrna i smanjuje prinos. Larve se ubušuju u plodove paradajza i drugog povrća.

Ima više generacija godišnje. Životni ciklus u toku leta traje mesec dana, a razvoj prolećnih i jesenjih može trajati i do dva meseca. Podnose temperature između 15 i 35ºC, a optimalna je od 20 do 30ºC. Odrasle jedinke jesenje sovice odlični su i izdržljivi letači. Mogu noću da prelete i do 100 km.

Do sada je sprečen ulazak karantinske štetočine putem robnih pošiljki. Veliki problem je što se brzo širi i zabeležen je u Egiptu (2019.) i Izraelu (2020.) što predstavlja veliki izazov da se spreči dolazak ovog opasnog insekta na područje Evrope.


Tagovi

FAO Spodoptera frugiperda Štetočina kukuruza Karantinska štetočina Larve Šteta Jesenja sovica


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu