Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakon o poljoprivrednom zemljištu
  • 13.06.2015. 07:30

Izmene i dopune donose nespokoj

Novina je da strani investitor dobija pravo korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta po pravu prečeg zakupa na duži niz godina.

  • 545
  • 91
  • 0

Dok poljoprivrednici, naročito oni koji zakupljuju državno zemljište, gore na tihoj vatri čekajući izmene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odgovore na neka najvažnijih pitanja potražili smo kod jednog od najboljih poznavalaca naše agrarne zbilje, agrarnog analitičara Čedomira Kece.

Dokle se stiglo sa izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu?

Državna administracija nije imala kapacitet da donese novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Pre četiri meseca su se odlučili na izmene i dopune postojećeg zakona. Taj dokumenat ima deset članova, praktično novog zakona. Ali predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije dospeo do javnosti. Ja sam taj materijal dobio od skupštinskih službi. On će biti ozvaničen iduće sedmice, a potvrđuje da će sve, zapravo, ići po hitnom postupku i biće donet do kraja juna.

Nezvanično smo saznali da se u novom nacrtu Zakona nalaze termini investitori i investicioni plan. O čemu se, zapravo, radi?

Da, dobro ste čuli. To su dva vrlo bitna termina. Oni su i povod da se promeni postojeći zakon. Na taj način investitor dobija pravo korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta po pravu prečeg zakupa na duži niz godina. U zakonu se ne kaže ko može biti investitor, kakav mu je investicioni plan pa na kraju to može biti preduzeće koje se i ne bavi poljoprivredom.

O Zakonu o poljoprivrednom zemljištu se uglavnom priča po kuloarima. Zašto tako važan dokument ne ide u javnu raspravu, da se poljoprivrednici upoznaju sa njim?

Reč je o zakonu koji je krunski u našoj poljoprivredi. On za više decenija definiše status ljudi koji svoju budućnost vide u poljoprivredi. Ministarstvo finansija je dalo obrazloženje za promene odredbi tog zakona da nije potrebno da ide u javnu raspravu, pošto se, kako su naveli, ne radi se o značajnim imenama. Međutim, promene su ogromne. Uvodi se nova kategorija po pravu prečeg zakupa, a da se pri tome ne navode poljoprivrednici kada je u pitanju aktivnost mladih ljudi na selu.

Šta bi za naš agrar i održiv razvoj sela bilo dobro da se nađe u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu?

Prvo, trebalo bi da se rasčisti koliko je zemlje namenjeno investitorima i koji su njihovi planovi. Drugo, u kategoriju prečeg zakupa treba uneti mlađe od 42 godine koji žive na selu. Oni bi trebalo da dobiju na 30 godina obradive površine i da imaju nadoknadu 50% cene u katastarskoj opštini gde se ta zemlja izdaje. Po tom osnovu ne bi smelo da se izda više od 1/3 oranica u toj katastarskoj opštini. To je protivteža ideji da se ceo zakon prilagodi stranom investitoru.

I za kraj razgovora, postoje pitanja u javnosti zašto je dato zemljište Matijievću i Kostiću, a sada postoje otpori da se ono da Tennisu?

Radi se o potpunoj zameni teza. Matijević i MK su kupili društveno zemljište. Potpuno legitimno. Drugo je pitanje da li je ono moglo biti skuplje? Jer neke kompanije, kada su kupovale cele kombinate, za hektar su plaćale 600 evra. To je bilo po zakonu, ali ispod cene. To nisu stvari za poređenje. Ovde je reč o izdavanju zemljišta u zakup, dakle ne može se porediti ni sa jednom od ovih kompanija. Država ne bi smela Zakonom o poljoprivrednom zemljištu dovesti u pitanje restituciju. Ako se dugoročno u zakup da zemlja koja podleže restituciji, onda ova vlada zadužuje pet generacija unapred da plati dug jednog takvog poteza.

O ovom važnom pitanju smo kratko razgovarali i sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljoprivrede Danilom Golubovićem.

Kako teku pripreme oko Izmena i dopuna Zakona o poljoprivedenom zemljištu?

To je jedna vrlo senzibilna tema. Bližimo se polako draftu koji će biti predmet javne rasprave. Dosadašnji kratak rok izdavanja poljoprivrednog zemljišta bio je posledica nezavršenog procesa restitucije. Zadnji rok za podnošenje svih zahteva je bio početkom godine. Mi ulazimo u jednu ozbiljniju priču zakupa. To znači da će u budućnosti Zakon predvideti mogućnost dužeg zakupa u zavisnosti od kulture i lokalne samouprave.

Po kojem kriterijumu će se izdavati zemljište na taj duži period?

Kritrerijumi se još utvrđuju. Sigurno da će biti prava prečeg zakupa o zavisnosti od kultura, recimo vinograd ili gajenje lešnika, tako da se uzimaju svi ekonomski i socijalni kriterijumi pri određivanju dužine zakupa.

Do sad se državno zemljište izdavalo isključivo licitacijom. Da li će to biti slučaj i nakon izmene zakona?

Za sad ne znam da li će biti izmena. Mi smo u startu predviđali da to radi Ministarstvo poljoprivrede kada je zakon donet 2006. godine, mađutim, zbog finansijskog aspekta to je preneto na lokalne samouprave. Sve zavisi od radne grupe.

Kao u onoj narodnoj, ko u klin, ko u ploču. Loše bi bilo da poljoprivrednici, kojima je zakup državnog poljoprivrednog zemljišta oslonac za održivo bavljenje poljoprivredom, ostanu bez njega.


Tagovi

Čedomir Keco Državno zemljište Danilo Golubović Zakup Zakon o poljoprivrednom zemljištu Pravo prečeg zakupa Javna rasprava Tennis Licitacija Održivo bavljenje poljoprivredom


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.