Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Forum Hrana za Evropu
  • 18.11.2017. 12:30

Hroničan nedostatak novca koči agrar

Godišnji rast agrara od svega 0,45% za poslednje dve decenije upućuje na to koliko novca nedostaje našem agraru. Primera radi, Rumunija ima godišnji rast poljoprivrede od osam odsto, moglo se čuti na forumu "Hrana za Evropu".

Foto: Ekonomski institut
  • 913
  • 48
  • 0

Radna verzija studije o ekonomskom i društvenom razvoju "Srbija 2040", koja se odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju, na kojoj od marta rade Ekonomski institut i Srpska akademija nauka i umetnosti, predstavljena je na sedmom poljoprivrednom forumu "Hrana za Evropu" u Vrdniku. Forum je ove godine nazvan - "Pametna poljoprivreda".

U izradi Studije učestvuju vodeći privrednici i eksperti iz brojnih oblasti, a cilj Foruma je da kroz diskusije, predloge i sugestije uključi predstavnike republičke i pokrajinske vlasti, kako bi studija bila osnov za razvoj našeg agrokompleksa u narednim godinama.

Bez novca, agrar ne može napred

Izneti podaci o stanju u poljoprivredi nisu ni malo ohrabrujući, jer se od 1995. godine beleži rast od svega 0,45% za razliku od Rumunije, koja ima godišnji rast poljoprivrede od osam odsto. Milorad Sredanović iz "Delta holdinga" ukazao je da su poljoprivredni resursi u svetu ograničeni, a populacija raste, što je šansa Srbije da iskoriti agrar kao svoj važan resurs kojem su potrebna mnogo veća ulaganja.

Sredanović:Potrebna veća ulaganja

"Ne možete uraditi ništa bez novca. Bez toga je sve prazna priča. Budžet za poljoprivredu mora biti mnogo veći. Ne možete vi sa budžetom od 300-400 miliona evra napraviti iskorak. Nema šanse. Hrvatska će, primera radi, od Evropske unije dobiti 2,3 milijarde evra za ruralni razvoj od 2014-2020. Za ruralni razvoj. A duplo je manja od nas. Kako ćemo da ih stignemo? Sa čime?", pita se Sredanović.

Predsednik Srpskog privrednog kluba "Privrednik" Zoran Drakulić kao ključni problem vidi činjenicu da Srbija ne proizvodi dovoljno, što se odražava na mali rast BDP-a:

"Moramo da podstaknemo privredu i ojačamo infrastrulkturu, koja je jako važna i za poljoprivredu - posebno za selo, jer za rast BDP-a od pet posto godišnje, uz sektore energetike i rudarstva, itekako može da pomogne i poljoprivreda kao značajan resurs".

Drakulić je okarakterisao "katastrofalnom" činjenicu da izvozimo sirovine u druge zemlje, koje ih pretvaraju u gotov proizvod i tako zarađuju značajno više od nas.

Apsurdi u sektoru živinarstva

Direktor "Perutnine" Miloš Panjković govorio je o sektoru živinarstva. Naveo je kako Srbija trenutno troši 16 kilograma pilećeg mesa po stanovniku, dok je taj propsek u Evropi 24 kilograma. On je konstatovao da je tržište u Srbiji je sve manje i stalno opada. Panjković je konstatovao da je i država dobrim delom kumovala trenutnom stanju svojom neadekvatnom politikom i nespremnošću da prati savremene tokove na tržištu.

Panjković: Imamo zastarele standarde

"Srbija ima zastarele standarde. To se vidi na primeru monitoringa salmonele po propisima iz 1974. godine, koji je neadekvatan i zastareo u sadašnjim uslovima. I EU pravi problem. Evropska unija Srbiju nelogično i neopravdano drži pod režimom vakcinacije na pojedine stočne bolesti i drži nas za graničnu zonu Evrope, mada bi bilo logičnije da su to članice EU Grčka, Rumunija ili Bugarska. Daleko smo od evropskog tržišta jer šta god mi uradimo - primorani smo da čekamo da neko iz države reši probleme kako bi se nama otvorila vrata za izvoz", tvrdi Panjković.

Da tu apsurdima nije kra, ilustrovao je podatkom da je "Perutninu" kupila ruska kompanija, ali da se sad njeni proizvodi ne izvoze na rusko tržište. Naglasio je da bi se podrškom države izvozu živinskog mesa značajno smanjila i siva zona u kojoj je sada oko 40 odsto pilećeg mesa, što nije samo finansijski, već i problem porekla, kvaliteta i kontrole.

Stopa rasta u agraru bi morala biti veća od 4 %

Direktor za naučnoistraživački razvoj Ekonomnskog instituta Ivan Nikolić naveo je da prehrambena industrija čini 23 odsto domaće prerađivačke industrije, ali je problem što i poljoprivreda i agrobiznis u celini ne doprinose ekonomskom rastu zemlje i nemaju dodatnu vrednost, pa je Srbija loše rangirana među evropskim zemljama po prerađivačkoj industriji.

"Analize pokazuju da ekonomska politika i politika resornih ministarstva treba da bude posebno naglašena kroz podršku industriji prerade i konzervisanja voća i povrća, kao perspektivnoj u izvoznoj strategiji agrobiznisa, jer više od polovine suficita u spoljnotrgovinskoj razmeni obezbeđuje ova grana. Srbija bi, kao evropski rekorder u pogledu zaposlenosti u agraru sa oko 506.000 ljudi, morala imati realno oko 360.000 zaposlenih, ali u procesu moderne poljoprivrede kojoj Srbija teži ako želi brže stope rasta - četiri ili 4,5 odsto", rekao je Nikolić.

Nedimović najavio više novca za poljoprivredu

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže da bi razvoj prerađivačke industrije pomogao unapređenju primarnog agrara kroz povećanju tražnju za žitaricama, uljaricama, mesom, mlekom, voćem i povrćem. On je najavio da će agrarni budžet u narednoj godini biti povećan na 40 milijardi i 800 miliona dinara, a Nedimović mimo budžeta najavljuje još novca iz razvojnih fondova:

Nedimović: Podrška prerađivačima

"Evo za dve nedelje će biti razjašnjene nedoumice oko IPARDA, a naredne godine biti iskorišćeno 86 miliona dolara za navodnjavanje dobijenih iz Abu Dabija. Moramo da izmenimo Zakon o podsticajnim sredstvima, posebno deo o stočarstvu, jer smo imali ozbiljnih problema sa trošenjem novca iz budžeta. Cilj je da u narednoj godini pomognemo poljoprivrednim proizvođačima i da radimo na podizanju prerađivačke industrije koja mora biti prilagođena zahtevima tržišta".

Nedimović je dodao da će u narednih 15 dana biti okončan i konkurs o subvencionizovanoj nabaci poljoprivredne mehanizacije, dok je najavio da će početkom 2018. investitori iz Indije doći u IMT koji je u stečaju.

Srpska sela "na izdisaju"

Predstavljajući radnu verziju studije o ekonomskom i društvenom razvoju "Srbija 2040" predsednik odbora za selo SANU akademik Dragan Škorić konstatovao je da su srpska sela u odumiranju. Čak u 86 odsto smanjuje se broj stanovnika, a oko 1.200 ih je u fazi nestajanja. Uz negativni demografski trend, jedan od ključnih problema današnjeg sela i njegov loš ekonomski položaj je usitnjenost poseda i sve brojnija staračka domaćinstva, a najveći problemi su u brdsko-planinskim regionima.

Prezentaciju Dragana Škorića potražite ispod teksta.

Foto: Ekonomski institut


Foto prilog


Dokumenti


Tagovi

Hrana za Evropu Vrdnik Agroekonomisti Ekonomski institut SANU


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."