Stručnjaci su otkrili kako se čak 90 odsto konvencionalno obrađenog zemljišta stanjuje, proređuje, a 16 odsto ima produktivni životni vek kraći od 100 godina.
Gornji sloj zemljišta u celom svetu neprestano se smanjuje što znači da je i manje vremena u kom će ono moći da bude produktivno, rezultati su međunarodne studije koju je sproveo Univerzitet Lankaster u Engleskoj u saradnji sa istraživačima sa Univerziteta "Chang'an" u Kini i "KU Leuven" u Belgiji.
Istraživanje je sprovedeno u 28 zemalja širom sveta, na 255 lokacija, a obuhvatilo je konvencionalna zemljišta i ona kojima se gazduje tehnikama za njegovo očuvanje.
Stručnjaci su otkrili kako se čak 90 odsto konvencionalno obrađenih stanjuje, proređuje, a 16 odsto ima produktivni životni vek kraći od 100 godina. Zabrinjavajuća činjenica je ta da su takva tla raspoređena širom sveta, a ponajviše u Australiji, Kini, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim američkim državama.
"Svima nama zemljište je izuzetno važno i na njega se oslanjamo iz više razloga, ne samo zbog uzgoja hrane. Puno se priča poslednjih godina kako bi gornji sloj mogao da nestane za 60-tak godina, ali to još uvek nije dokazano“, kaže za EurekAlert glavni autor studije Den Evans.
Međutim, postoje razlozi za optimizam, tvrde istraživači. Prema podacima, zemljišta kojima se upravljalo strategijama očuvanja obično su imala duži vek, a u nekim slučajevima su ti postupci podstakli povećanje njegovog sloja.
"Samo sedam odsto imalo je vek kraći od 100 godina, a gotovo polovina premašila je 5.000 godina", ističe Evans.
Najbolji način za njegov spas je, kako tvrde autori studije, pretvaranje obradivog zemljišta u šumu. Takođe, efikasni su i drugi pristupi poput pokrovnog useva, oranja zemljišta uz konture (izohipse), a ne niz padinu, testiranje padine brda i drugi.
"Imamo alat koji može da uspori eroziju, a sada je potrebna akcija promovisanja kako bi ove mere počele da se usvajaju i kako bismo napokon došli do pozitivnih pomaka", poručio je profesor i istraživač Džon Kvinton sa Univerziteta Lankaster.
Zemlja i tlo bitni su za sve procese održavanja života na našoj planeti. Osnova su za hranu koju uzgajamo, kao i za mnoge druge proizvode. Svakodnevna upotreba pesticida i đubriva kao i pojava erozije smanjuju njegovu produktivnost, a upozorenja o gubitku dolaze sa svih strana.
Kako bi se poboljšalo stanje, Evropska unija je u sklopu projekta Horizont Europe pokrenula misiju pod nazivom Zdravlje zemljišta i hrana. Glavni cilj je podići svest o važnosti ovoga resursa koji nije bitan samo za hranu već i za povećanje bioraznovrsnosti, smanjenja štetnih gasova, regulaciju vode i normalno kretanje hranjivih materija.
Vojčehovski: EU treba više da radi na raznolikosti poljoprivredne proizvodnje
Takođe, u sklopu projekta, Evropska komisija napravila je upitnik kako bi direktno od građana saznala koliko i šta znaju o funkciji zemljišta.
Anketu možete pronaći i ispuniti ovde.
Tagovi
Autorka