Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018
  • 05.07.2018. 17:00

Francuska proizvodi 250 vrsta sireva, 4,6 milijardi litara vina, a godišnje svaki Francuz pojede 90 kg mesa

Prvi timovi koji će istrčati na teren u Nižnjem Novgorodu u četvrtfinalu su Urugvaj i Francuska. Evropljani ostvaruju 20% poljoprivredne proizvodnje u EU i drugi su izvoznici poljoprivrednih proizvoda u svetu, odmah nakon SAD-a, odnosno šesti poljoprivredni proizvođač na svetu! 

Foto: Pixabay/skeeze
  • 1.030
  • 12
  • 0

Pobedivši Argentinu rezultatom 4:3, reprezentacija Francuske prva je izborila četvrtfinale Svetskog prvenstva u Rusiji. Kako kažu analitičari, fudbaleri Francuske su tim susretom napokon odigrali jednu dobru utakmicu na ovom SP-u. Kažu još, bila je to najlepša, najuzbudljivija utakmica ovog prvenstva, prava poslastica. 

Francuska? Mali sto na rubu vinograda, na stolu ohlađeno belo vino, pored njega tanjir sa sirom, pokoji baget, pogled na vinograd, ili polja pšenice zrele za žetvu... Na ovu sliku pomislim kada zamišljam Francusku. Čak pre Ajfelovog tornja. Kako i ne bih, kada je francuska poljoprivreda puno, puno starija od pomenutog tornja.

Uzgajali vinovu lozu pre Hrista

Prostore današnje Francuske osvojili su Franci, još u V veku. Uzgoj vinove loze, po kojoj je ta zemlja i danas poznata, uveli su Rimljani oko 50 godina prije Hrista. 

Francusku je obeležila burna istorija, a njene nekadašnje kolonije učinile su je svetskom velesilom. Njena imperija je još u prošlom veku bila druga po veličini u svetu, iza britanske. Ostaci se danas nalaze na desetinama hiljada ostrva i arhipelaga u sva tri okeana, severnom Atlantiku, na Karibima, čak i Južnoj Americi i čine površinu od 123,150 km2 i čine samo 1% poseda koje je Francuska imala pre početka Drugog svetskog rata. Tako je, na primer, Francuska u alžirskim žitorodnim poljima sadila vinograde. Godine 1830. samo je 4.000 jutara bilo pod vinogradima, a 1950-čak 750.000! Možemo samo zamisliti kako se to odrazilo na tadašnje domorodačko stanovništvo, ne samo u Alžiru, nego i u svim drugim francuskim kolonijalnim zemljama. 

Zato i ne čudi što je Francuska status globalne velesile zadržala i danas. Njena ekonomija je sedma najveća ekonomija na svetu. Ova država je sa površinom od 543.965 km2 (samo evropski deo Francuske), najveća zemlja Zapadne Evrope i Evropske unije, a na nivou čitave Evrope, treća. Druga je najmnogoljudnija zemlja Evropske unije i to sa 67 miliona stanovnika.

Ostvaruje 20% poljoprivredne proizvodnje u EU

No, vratimo se vinu, siru, bagetu - francuskoj poljoprivredi, koja je takođe snažna i raznolika. Velike površine plodne zemlje (28766.5 hiljada hektara), primena savremene tehnologije i subvencije EU doprineli su da upravo Francuska postane vodeći proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda u Evropi. Naime, Francuska ostvaruje 20% poljoprivredne proizvodnje u EU i drugi je izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svetu, odmah nakon SAD-a, odnosno šesti poljoprivredni proizvođač na svetu! 

U prvom redu pšenica, živina, mlečni proizvodi, govedina i svinjetina, te mnogi prehrambeni proizvodi, najvažniji su francuski izvozni aduti u oblasti poljoprivrede. Šampanjac i bordo takođe su važni izvozni proizvodi, poznati širom sveta. Šampanjac pogotovo. jer ovim se nazivom mogu nazvati samo penušci nastali od grožda koje je raslo u pokrajini Šampanja. 

Treba proizvesti dovoljno pšenice za sve te kroasane i bagete

Brojevi su egzaktni, a statistika koju je u svojoj publikaciji objavio Eurostat, pokazuje da je Francuska vodeći proizvođač žitarica u Evropskoj uniji - ukupno proizvodi 54.209 hiljada tona. Pola otpada na pšenicu, nakon čega sledi kukuruz, ječam, zob, raž i zimske žitarice. Nije zanemariva ni proizvodnja šećerne repe, koju uzgajaju na 405.000 hektara, a prinos u 2016. godini bio im je 34.644 hiljada tona. Kratko rečeno, svaka druga farma u Francuskoj bavi se uzgojem žitarica, a jedna trećina njih specijalizovana je za velike useve koji pokrivaju polovinu obradive površine. 

Pekare su u Francuskoj izuzetno popularne (Pixabay/Pexels)

Treba ovim žitaricama snabdeti sve one pekare kojih je u Francuskoj sve više, jer upravo je u toj zemlji razvijena kultura konzumiranja peciva - od onih tradcionalnih, poput bageta koje u našim krajevima zovemo i francuski hleb, ili kroasana, koji zapravo "vuče" poreklo iz Mađarske do noviteta kako u pekarskoj tako i u poslastičarskoj industriji. Do kraja 2013. godine u Francuskoj je delovalo oko 32.000 pekarskih postrojenja! Osim toga, Francuska je veliki izvoznik žitarica, posebno u zemlje severne Afrike. 

Pojedu 90 kilograma mesa po glavi stanovnika godišnje

Žitarice naravno, služe i za ishranu stoke, a u Francuskoj se prvenstveno uzgajaju goveda. Francuska je i u tome daleko na prvom mestu, sa 19 miliona grla goveda u 2016. godini. Primera radi, Nemačka je na drugom mestu sa 12,47 miliona grla. Sa proizvodnjom svinja, ovaca i koza ne može se puno pohvaliti, jer njih proizvodi manje od 10 % ukupne proizvodnje EU. Kada govorimo o mesnoj industriji, te su godine proizveli 2.206 hiljda tona svinjetine, 1.669 hiljada tona živine, te nešto manje govedine. 

Francuzi godišnje u proseku pojedu gotovo 90 kilograma mesa po glavi stanovnika. Setimo se samo najpoznatijeg Gala - Asteriksa. Koliko je taj svinjetine, istina, divlje, mogao pojesti! Upravo se svinjsko meso najčešće nalazi na tanjirima Francuza, koje pojedu više od 30 kg po glavi stanovnika godišnje. Ni živina ne zaostaje sa svojih 26 kg po glavi stanovnika godišnje, za razliku od Nemačke koja, na primer, godišnje pojede nešto više od 10 kg živine po glavi stanovnika godišnje. 

Preko 50 sireva ima oznaku kvaliteta

Kada je o mlečnoj industriji reč, Francuska je iza Nemačke druga po proizvodnji mleka u EU, i to sa preko 25.000 tona, odnosno 3.630 hiljada grla mlečnih krava, a najviše mleka se proizvodi u pokrajini Bretanja. Mleka za piće proizvode 3.395 hiljada tona, što je više od 10% ukupne proizvonje te vrste mleka u EU. Proizvode i više od 20% sira u ukupnoj proizvodnji sira u EU, odnosno 1.920 hiljada tona. Naravno, tu su i kajmak, mleko u prahu i maslac, koji se kreću u nešto manjem postotku. 

Vratimo se malo sirevima, koje Francuzi jako vole i cene, a mogu se pohvaliti sa više od 250 vrsta sireva koje proizvode u više od 20 regiona. Dele ih u osam "porodica" sireva, odnosno u tri glavne grupe - tvrdi, meki i plavi (sa plemenitom plesni) i prave ih od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mleka. Francuska ima preko 50 sireva koji imaju oznaku kvalitet porekla (PDO) i geografsko poreklo (PGI)! 

Tradicija je ono zbog čega cene francuskih vina idu u nebesa

Vratimo se na vino i vinograde pod kojima je preko 800.000 hiljada hektara zemljišta, od kojih je preko 500.000 hektara nosi oznaku porekla (PDO), a oko 170.000 hektara nosi oznaku geografskog porekla (PGI). U 2014. godini su, na primer, proizveli 4,6 milijardi litara vina!

Vinograd u Burgundiji (Wikimedia Commons/Mark Gorzynski)

Ono što francuska vina čini posebnim jeste koncept teroara - filozofije koja kaže da se zbog prirodnih faktora poput (mikro)klime, tla, nadmorske visine i izloženosti suncu, dva ista vina iz različitih vinograda mogu značajno razlikovati jedno od drugoga. Poznata francuska vina su pino noar i šardone, a stara središta proizvodnje ovih pića su Bordo, Šampanjai Burgonja, te novija u dolinama reka Loara i Rona, te Burgundija. Upravo je tradicija francuskog vinogradarstva i vinarstva ono što određuje cenu vinima. Naime, mnogi dobri poznavatelji vina će reći da su, na primer, kalifornijska vina puno kvalitetnija od francuskih, ali ona nemaju ono nešto - vekovnu tradiciju proizvodnje.  

Osvrnemo li se još na proizvodnju povrća, Francuska je tek šesta po proizvodnji povrća u EU, a u proizvodnji jabuka s a 1 819.8 hiljada tona treća, nakon Poljske i Italije. 

Petao maskota Svetskog prvenstva 1998. godine

I za kraj još malo fudbala. Znate li da je petao jedan od simbola Francuske? Ne zato jer je često na jelovniku Francuza, nego zbog istozvučnosti latinskih reči gallus (petao) i Gallus (Gal). Upravo je petao, odnosno Futiks (Footix), bio maskota francuske reprezentacije na Svetskom prvenstvu u fudbalu 1998. godine. Ovo ime je izvedeno iz reči "football" i nastavka "ix" iz popularnog stripa o Asteriksu.

Kakav će biti okršaj u četvrtfinalu između Francuza i Urugvajaca, videćemo sutra, 6. jula u 16 sati na stadionu u Nižnjem Novgorodu. 


Tagovi

Poljoprivreda Francuske World Cup 2018 Rusija Francusko vino Francuski sir Svinjetina Footix Asterix


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.