Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Globalno zagrevanje
  • 14.07.2020. 18:00

Dodavanje kamene prašine u zemlju povećava plodnost i smanjuje globalnu emisiju CO2?

Klimatolozi se slažu da ogromne količine CO2 trebaju da budu uklonjene iz vazduha kako bi se ispunili ciljevi zadržavanja globalnog porasta temperature ispod 2°C. Sada su naučnici otkrili da bi korišćenje kamene prašine na poljoprivrednim površinama moglo da ukloni tone jedinjenja iz vazduha, a poljoprivrednici bi od njenog dodavanja imali i prednosti.

Foto: Depositphotos/kalinovsky (ilustracija)
  • 414
  • 12
  • 0

Korišćenje kamene prašine na poljoprivrednim površinama moglo bi da ukloni milijarde tona ugljen dioksida iz vazduha svake godine, pokazuje prva detaljna globalna analiza upotrebe ove tehnike.

Hemijske reakcije do kojih dovodi razgradnja kamenih čestica, ovaj gas staklene bašte "zaključava" u karbonate u roku od nekoliko meseci, a neki naučnici kažu kako je ovaj pristup možda najbolji način za njegovo uklanjanje iz atmosfere u skoroj budućnosti, prenosi theguardian.

Zadržavanje porasta temperature ispod 2°C

Istraživačima je jasno da je smanjivanje izgaranja fosilnih goriva koje oslobađa CO2 najvažnija akcija potrebna za rešavanje klimatskih nepogoda. Ipak, klimatolozi se takođe slažu da, osim toga, ogromne količine tog jedinjenja trebaju da budu uklonjene iz vazduha kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma - zadržavanje globalnog porasta temperature ispod 2°C.

Nestaće polovina svetskih vinograda?

Pristup kamenoj prašini ima nekoliko prednosti, ističe studija. Prvo, mnogi poljoprivrednici već dodaju krečnu prašinu u zemljišta kako bi smanjili zakišeljavanje, a upotreba kamene poboljšava plodnost i prinose useva, što znači da bi primena mogla postati vrlo tražena i rutinska.

Bazalt je najbolja stena za hvatanje CO2. Istraživači su takođe otkrili da najveći svetski zagađivači, Kina, SAD i Indija, imaju najveći potencijal za ovaj pristup jer imaju velike površine useva i relativno toplo vreme, što ubrzava hemijske reakcije.

Kako prikupiti 2 milijarde tona CO2?

Analiza procenjuje da bi tretiranje oko polovine poljoprivrednog zemljišta moglo godišnje prikupiti dve milijarde tona CO2. Trošak zavisi od cena rada i varira od 80 USD (oko 8.300 dinara) po toni u Indiji do 160 USD (oko 16.611 dinara) u SAD, a u skladu je sa predviđanjima Svetske banke, prema kojim do 2050. godine emisije moraju da dosegnu neto nulu kako bi se izbegle katastrofalne klimatske promene.

"Strategija smanjivanja CO2 koja može povećati i biti kompatibilna sa postojećim namenama za zemlju hitno je potrebna za borbu protiv klimatskih promena, uz veliko smanjenje emisija", kazao je profesor David Berling sa Univerziteta u Šefildu i vodeći autor ove studije.

Džejms Hansen, koji je upozorio američki Senat na globalno zagrevanje sad već davne 1988., rekao je da bi poboljšanje tla moglo da omogući sigurnost hrane za milijarde ljudi.

Najbolji i najefitniji način?

Ostali predloženi načini smanjenja ovog hemijskog jedinjenja iz atmosfere sa sličnom brzinom uključuju korišćenje hemijskih rastvarača za hvatanje istog iz vazduha ili uzgoj energetskih kultura, spaljivanje radi proizvodnje električne energije i zatim uklanjanje njegovih emisija. Novo istraživanje sugeriše da će biti jeftinije od bilo kog navedenog i za razliku od energetskih kultura, ne takmiči se sa hranivima iz zemljišta. Ali, naučnici su dodali kako će biti potrebni i svi drugi pristupi za rešavanje klimatske krize.

Novi projekat i metode uzgoja spas su za mađarske proizvođače ljute paprike

Sadnja drveća i dodavanje ugljenika u tlo takođe uklanjaju ovo hemijsko jedinjenje iz vazduha, a ti modeli potencijalno mogu da se koriste u kombinaciji sa navedenom tehnologijom kako bi se maksimizirao uticaj. "Sadnja stabala odlična je opcija za uklanjanje CO2, ali sama po sebi nije dovoljna", rekli su naučnici.

Bazalt je najbolji izbor

Bazalt se preferira jer sadrži kalcijum i magnezijum potreban za hvatanje tog gasa staklene bašte, kao i silicijum dioksid i hranljive materije poput kalijuma i gvožđa, koji često nedostaju u intenzivno obrađivanim zemljištima. Neki farmeri u jugoistočnoj Aziji ga već koriste kako bi pojačali osiromašeni deo tla u poljima pirinča, a u Holandiji za sadnju stabala. Najvažnije je da to smanjuje kiselost tla koja već negativno utiče na oko 20% obradivih polja širom sveta.

Magmatska stena bazalt jedna je od najčešćih na Zemlji. "Pozivamo narode da naprave zalihe bazalta", rekao je Berling. Kazao je i da rudnici u Nortimberlandu u Velikoj Britaniji, koji od njega proizvode agregate za gradnju, "izbacuju" 20 do 30% otpadne prašine. Ipak, otkriva kako bi za dodatne količine bilo potrebno miniranje, koristeći postojeće kapacitete rudnika.

Zarada od dodavanja kamene prašine?

Naučnik kaže da taj način ne zahteva novu tehnologiju i dodaje: "Ako biste ovo mogli pokazati poljoprivrednicima u Kini i Indiji, kojima bi se povećali prinosi zbog boljeg kvaliteta tla, a istovremeno bi bili plaćeni 100 dolara po toni za uklanjanje CO2, to bi moglo da im bude privlačno".

Uhapšeno oko 50 farmera - protestovali zbog smanjenja proteina u ishrani krava

Profesor Johan Leman sa Univerziteta Kornel i Angela Posinger iz Virginia Tech-a iz u SAD, koji nisu bili uključeni u studiju, komentarisali su istraživanje: "Svaka skupljanja CO2 koja uključuju zemljište, veliki su izazov jer se ove tehnologije moraju koristiti na ogromnim površinama zemlje kojima upravljaju stotine miliona poljoprivrednika. Oni moraju u potpunosti da stoje iza takvih globalnih napora ili neće uspeti. "

Dodali su i da je važna finansijska podrška za sprovođenje tih mera i zaključili kako bi korišćenje kamene prašine za zdravlje tla i proizvodnje useva moglo postati najbolje rešenje problema uklanjanja CO2 iz atmosfere.


Tagovi

Kamena prašina Ugljen dioksid Globalno zagrevanje Bazalt Istraživanje


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.