Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vodni resursi Srbije
  • 16.03.2019. 11:00

Čija su naša izvorišta pijaće vode?

Važeći Zakon o vodama u Srbiji jasan je kada je reč o tome da su svi izvori vode u vlasništvu države. Međutim, stručnjaci za tu oblast pozivaju na oprez ukazujući na to da prema aktuelnim podacima nad 80% izvorišta koja se eksploatišu u našoj zemlji gazduju strane kompanije. Vodne dozvole su izdate na period od 15 godina, ali te kompanije računaju na dodatno produženje tog roka.

Foto: Pixabay / mmmktk555
  • 1.716
  • 49
  • 0

Iako je voda značajno bogatstvo Srbije, prema trenutnoj situaciji od nje korist imaju isključivo stranci jer nad više od 80% izvorišta gazduju strane kompanije. Kako prenose Novosti, mada po važećem zakonu vlasnik izvorišta vode može da bude samo država Srbija, stranci su se izborili za pravo da eksploatišu to bogatstvo najmanje 15 godina. To je maksimalan period na koji se izdaju vodne dozvole, ali većina njih računa na produžetak tog perioda.

Srbija među zemljama koje raspolažu velikim rezervama vode

Stručnjaci za tu oblast tvrde da je naša zemlja bogata kvalitetnim podzemnim vodama, pogodnim za vodosnabdevanje stanovništva uz napomenu da je to ograničen resurs prema kojem se treba pažljivo ophoditi. Od ukupnog broja izvorišta zdrave i pijaće vode, kojih je oko 400, eksploatiše se svega oko 20%. Istovremeno, postoji i 286 različitih tipova mineralnih, termalnih i termomineralnih voda. Zato je komisija Ujedinjenih nacija, Srbiju uvrstila u prvih 50 zemalja sveta koje raspolažu velikim rezervama kvalitetne pijaće vode. Tome treba dodati da naša zemlja učestvuje sa 0,3% u svetskim izvorima vode za piće.

Trivan: Srbija nema luksuz da se razbacuje pijaćom vodom

Procenjuje se da se 34 kompanije u Srbiji trenutno aktivno bave flaširanjem vode. Međutim, čak 80% naše flaširane vode pune kompanije iz Nemačke, Amerike, Francuske i Holandije. Prema rečima ministra za zaštitu životne sredine Gorana Trivana, Srbija nema taj luksuz da se razbacuje pijaćom vodom, pa nije dobro da eksploatacija bude u vlasništvu stranaca, zato što je reč o najosetljivijem i najvažnijem planetarnom resursu.

Ministar: Izvori nisu otuđeni, nego dati na korišćenje

U resornom ministarstvu ističu da je upravljanje vodovodnim sistemima, pa i izvorištem povereno ili javnim preduzećima za regionalno vodosnabdevanje, javnim komunalnim preduzećima na teritoriji pojedine opštine ili drugim subjektima, u zavisnosti od toga kome je izdata vodna dozvola. Trivan naglašava da su pitanja u vezi sa potrebnim hidrogeološkim istraživanjima u nadležnosti organa nadležnih za geologiju. On podseća na to da Zakon kaže da su svi izvori u vlasništvu Srbije, ali su oni trenutno dati pod određenim uslovima na korišćenje. Bez obzira na to koliko godina eksploatisanja su potpisani ugovori, izvorišta nisu otuđena, pa bismo kako budu isticali ugovori trebali da ih vraćamo u državni posed.

Šerović: Količina mineralne vode u Srbiji nije neograničena

Samo devet kompanija koje se bave flaširanjem voda u našoj zemlji članovi su Poslovnog udruženja proizvođača mineralnih voda naše zemlje. Direktorka tog udruženja, Branka Šerović ističe da Srbija spada među zemlje koje su relativno bogate izvorima kvalitetne mineralne vode, ali količina vode nije neograničena. Ona dodaje da punionice prirodnih mineralnih voda i prirodnih izvorskih voda obavljaju flaširanje vode na osnovu rešenja o eksploatacionom pravu, vodnoj dozvoli kojim se utvrđuje pravo i uslovi korišćenja vode, i izdaju se sa određenim rokom važenja. Ta rešenja donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na osnovu Zakona o vodama.

Zahvatanje voda ne može se obavljati bez vodne dozvole

U tom Ministarstvu naglašavaju da su vode prirodno bogatstvo i da su u svojini Republike Srbije koje su uređene Zakonom o vodama. Tim propisom definisane su i odgovarajuće obaveze u vezi sa korišćenjem, zaštitom i zahvatanjem voda koje se koriste za piće. Nadležni u resornom ministarstvu ističu da svako zahvatanje voda, pa i voda koje se koriste za piće, ne može biti obavljeno bez vodne dozvole. Tom dozvolom se utvrđuju način, uslovi i obim korišćenja voda. Njome se praktično daju pravo na korišćenje voda i uslovi pod kojim režimom se to može činiti. Dozvole se daju sa odgovarajućim rokom važenja, a najduže na rok od 15 godina.

Ristić: Prirodna bogatstva bismo morali obazrivije koristiti

Dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu prof dr Ratko Ristić objašnjava da naša izvorišta ne bismo smeli tako lako ustupati stranim kompanijama, ali i da bismo trebali da napravimo plan kako da vratimo sve što smo dali strancima. On naglašava da bez naših primarnih nacionalnih resursa, uključujući i vodu, zemljište, šume, ne može da se planira za budućnost. Ristić dodaje da kada je o geotermalnim vodama reč, Srbija je tu na evropskom nivou jer iako nam je priroda podarila svoja bogatstva, morali bismo da ih koristimo mnogo obazrivije.

 Po autohtonim površinskim vodama najsiromašniji na Balkanu

Profesor Ristić tvrdi da Srbija nije preterano bogata vodnim potencijalom. On tvrdi da smo po autohtonim površinskim vodama najsiromašniji na Balkanu. Mada naša zemlja ima mnogo dosta tranzitnih voda, koje nam dolaze sa teritorija drugih država (Dunav, Sava, Tisa, Tamiš), one ne mogu biti strateški osnov za planiranje vodosnabdevanja. Istovremeno, kako zaključuje Ristić, naša zemlja ima izvesni potencijal vrlo kvalitetnih podzemnih voda, koje su pogodne za vodosnabdevanje stanovništva uz napomenu da je i to je ograničen resurs.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Voda Izvorišta vode Pijaća voda Srbija Ekologija Poljoprivreda Vodni resursi Goran Trivan Branka Šerović Ratko Ristić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]