Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bajina Bašta
  • 07.02.2018. 16:00

Bioenergetska sela - investicija isplativa na duge staze

Selo Kostojevići, u opštini Bajina Bašta, pre 11 godina je dobilo toplanu. Oni su i danas jedino selo u našoj zemlji koje ima takav sistem grejanja. Međutim, toplana je poslovala sa gubicima, jer su kao energent koristili mazut, pa su za prelazak na biomasu morali da ulože oko 280.000 evra, a kako tvrde, investicija će se isplatiti za 4-5 godina.

  • 900
  • 41
  • 0

Bioenergetska sela već godinama postoje u mnogim evropskim državama. Kada je o Srbiji reč, neka mesta u zlatiborskom kraju pokušavaju da se preorijentišu na korišćenje biomase za proizvodnju energije. Selo Kostojevići, u opštini Bajina Bašta, pre 11 godina je dobilo toplanu. Oni su i danas jedino selo unašoj zemlji koje ima takav sistem grejanja. Međutim, toplana je poslovala sa gubicima, jer su kao energent koristili mazut, pa su za prelazak na biomasu morali da ulože oko 280.000 evra.

Prelaskom na biomasu smanjili gubitke toplane

Kako tvrdi izvršni direktor Javnog preduzeća BB Term u Bajinoj Bašti Velimir Radovanović, a prenosi RTS, gubici na godišnjem nivou su iznosili između 7.000.000 i 8.000.000 dinara. On dodaje da je tako opravdan interes da se pređe na korišćenje drvne sečke. To je gubitak koji se napravi u visini te investicije u 4-5 godina.

Iz biomase dobijaju toplotnu i električnu energiju

U pogonima na biomasu se osim toplotne energije proizvodi i struja, dok se za toplovodne mreže koriste kotlovi manje snage. Koordinatorka projekta Bio vil, u Kostojevićima, Dragana Ivanović objašnjava da je uglavnom reč o malim tehnološkim celinama. One omogućavaju stanovnicima sela da koriste sopstvenu proizvedenu energiju. Kako napominje Ivanovićeva, kotlovi su uglavnom na pelet, drvo, drvni otpad ili su to biogasna postrojenja.

Energetskim zadrugarstvom razvijati sela

Viši savetnik za zaštitu životne sredine Regionalne razvojne agencije Zlatibor - Miloš Radojević smatra da takav ekološki koncept takođe omogućava i razvoj sela baziran na energetskom zadrugarstvu - formi koja se primenjuje u razvijenim evropskim zemljama. Radojević ističe da meštani udruženi u zadruge sami mogu da se organizuju i tako efikasnije prikupe biomasu kojom raspolažu, izgrade postrojenja u kojima će je obrađivati i proizvoditi toplotnu energiju ili struju.

Resursi postoje, a podrška?

Oni na ovaj način mogu i da zarade, naglašava inženjer šumarstva Đorđe Marić dodajući da u Zlatiborskom okrugu ima dosta neiskorišćene biomase. On tvrdi da se trenutno upotrebljava svega 60% onoga što priraste na godišnjem nivou uz napomenu da i dalje 40% biomase ostaje u šumi za trajno uvećanje šumskog fonda. Marić zaključuje da resursa ima dovoljno, a uz podsticaje iz državnih i pretpristupnih fondova Evropske unije, naša sela bi mogla takođe da postanu bioenergetska.

Foto: Eoin Simmons


Izvori

RTS


Tagovi

Biomasa Pelet Bajina Bašta Kostojevići Bioenergetska sela Zlatibor Velimir Radovanović Dragana Ivanović Kotlovi Drvni otpad Miloš Radojević Energetske zadruge Đorđe Marić Toplotna energija Električna energija


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃