Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Novi Sad
  • 21.03.2018. 18:30

Arheobotanička bašta neguje biljke naših predaka

Da biste videli, a možda i probali ukus biljaka iz kamenog doba, posetite Novi Sad, u kome već osam godina postoji jedinstvena Arheobotanička bašta o kojoj brinu zaposleni u Muzeju Vojvodine.

Foto: Novosti.rs / Muzej Vojvodine
  • 1.838
  • 87
  • 0

Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, u Novom Sadu, mesto je gde ljubitelji biljaka i drugi posetioci mogu da vide davno zaboravljene biljke, koje su naši preci gajili ili su ih sakupljali i tako preživljavali. Kako prenose Novosti, a objašnjava arheobotaničar Aleksandar Medović, reč je o specifičnom zasadu, koji je nastao kada se on vratio sa školovanja u Nemačkoj i posadio prve biljke u toj neobičnoj bašti, gde se prinos ne meri kilogramima, nego zrnima.

Kako je sve počelo?

Prema Medovićevim rečima, ova neobična ideja javila mu se još 2011. godine dok je sa kolegama pripremao veliku arheološku izložbu, koja je trebalo da pokaže sve iz arheoloških zbirki, pa su bili izloženi i ugljenisani ostaci biljaka. On se seća da mu je tada na um palo na pamet da bi mogli da pronađu i "preživelo" seme bilja, koje su gajili naši preci. Medović ističe da je plan bio da seme poseju, da bi videli kako je biljka izgledala. Počeli su sa pedesetak zrna jednozrne pšenice, sačuvane u Izraelu, koju su zasejali na jednom kvadratnom metru ispred zgrade muzeja.

 

U bašti ima voćki, žitarica, ali i korova

 

U Arheobotaničkoj bašti danas se nalazi preko 40 različitih biljaka, među kojima su pet vrsta neolitskih žitarica, mahunarki i uljarica iz istog perioda, zatim tu ima samoniklog voća, lekovitog bilja, pa čak i korova, koji su gotovo nestali sa naših njiva. Medović naglašava da su se pri zasnivanju zasada on i kolege setili i izreke da "nema žita bez kukolja", ali je problem bio taj što kukolja nisu imali, pa im je trebalo mnogo truda da pronađu seme gotovo izumrlog korova.

 

Spelta - žitarica iz kamenog doba

 

Ovaj arheobotaničar ističe da je, takođe, zanimljivo bilo to da su se u najnovije doba neke već zaboravljene žitarice i uljarice, ponovo vratile u upotrebu. Aleksandar kaže da se na primer krupnik, jedna vrsta pšenice iz kamenog doba, opet seje, s tim da je sada svi traže kao "čudotvornu" speltu, dok se s druge strane lanik, koji je dugo bio izvor biljne masnoće, vratio, ali kao sirovina iz koje se dobija gorivo za avione - kerozin.

 

Organizuju "večere iz kamenog doba"

 

Medović naglašava da je planirano da ova zanimljiva bašta, do 2021. godine, kada će Novi Sad poneti titulu Evropska prestonica kulture, dobije novi izgled i bude, praktično, "predvorje" muzeja, gde će gosti imati priliku, ne samo da gledaju eksponate, već i da ih probaju. Ipak, dok se to ne realizuje, zaposleni u ovoj ustanovi kada sakupe dovoljno plodova, povremeno organizuju i "večere iz kamenog doba" povezavši tako sve od njive do trpeze, to jest od kamenog doba do naših dana.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Arheobotanička bašta Muzej Vojvodine Novi Sad Aleksandar Medović Poljoprivreda


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.