Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Posjet Hrvatskoj
  • 24.06.2021. 14:00

Aleksandar Bogićević: Treba više da radimo na brendiranju naših proizvoda

Škotska ima viski, mi imamo rakiju, a nismo uspeli da je brendiramo i plasiramo na svetsko tržište. To je ono na čemu treba više da radimo, kaže u razgovoru za Agroklub pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević, tokom svoje posete susednoj Hrvatskoj.

Foto: Maja Celing Celić
  • 157
  • 29
  • 0

Aleksandar Bogićević, prvi čovek sektora za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije, posetio je sa delegacijom protekle nedelje Istru i Slavoniju u susednoj Hrvatskoj. U fokusu njihovog putovanja bili su primeri dobre prakse u segmentu vinarstva i stočarstva, ali i administracije kao i EU fondova. U Istri su obišli Vinistru, najveći vinski događaj od početka pandemije, dok su se u Đakovu susreli sa članovima Saveza udruženja hrvatskih uzgajivača holštajn goveda. Tom smo prilikom razgovarali o utiscima ove posete.

Ovih ste dana posetili Hrvatsku, kojim povodom? 

Inicijativa je bila da se sastanemo sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede Hrvatske i da porazgovaramo oko savetodavnih službi, ali i oko IPARD-a, budući da ste vi već u EU i koristite ta sredstva. Istru smo izabrali zbog Vinistre, a razlog je što naše resorno ministarstvo već drugu godinu promoviše strategiju razvoja vina i vinogradarstva u Srbiji. Mogu vam reći da su prošle godine izdvojena ogromna sredstva, a biće i ove. U dve godine smo sa 6.000 hektara zabeleženih u vinskom registru došli do čak 20.000 ha zasada. Razvoj vina i vinogradarstva je bio jedan od osnovnih motiva da dođemo baš u Istru.

Bogićević: Mogli bismo vas prestići u vinarstvu

Kakve utiske nosite iz Istre, perjanice domaćeg vinskog biznisa. Možete li da uporedite stanje sektora u Srbiji i Hrvatskoj, a kada govorimo o proizvodnji vina?

Imate ozbiljne vinare, vinarije. S predstavnicima Istarske županije obišli smo sajam, a pošto u delegaciji imamo i savetnicu za stočarstvo, posetili smo i jednu mlekaru kao i uljaru. Istra ima tradiciju proizvodnje vina, što je neosporno. Međutim, kako smo mi krenuli u zadnje dve godine, sa merama koje imamo u tom sektoru, mislim da ćemo vam vrlo brzo moći parirati, ako ne i prestići vas.

Kada pričamo o ulaganjima i putu prema EU, nameće se pitanje, koji su aduti Srbije za jedno veliko tržište koje broji pola milijarde ljudi? Da li ste indentifikovali neke posebne proizvode ili niše u kojima smatrate da Srbija ima primat? Ili nekakvu posebno dobru poziciju u odnosu na ostatak evropskog tržišta. Šta mislite da donesete novo Evropi? 

Ono što mi se svidelo u Istri je da su sve brendirali, zaštitili su svoje geografsko poreklo i to je ono na čemu smo i mi polako počeli da radimo. Međutim, imamo dosta svojih proizvoda koje su nam drugi preoteli. Naš je zadatak da ih brendiramo. Škotska ima viski, mi imamo rakiju, a nismo uspeli da je brendiramo i plasiramo na svetsko tržište, a maltene svaka kuća u Srbiji je proizvodi. To je ono na čemu treba više raditi. 

Ono što možemo ponuditi EU je i naše voće koje je visokog kvaliteta, koje se već nalazi na tom tržištu. Plan je urediti i veterinarske uredbe, ispraviti pojedine pravilnike kako bismo mogli da krenemo sa izvozom mesa. Mnogo toga možemo da ponudimo jer imamo tradiciju. Mislim da ćemo vrlo brzo doći u situaciju da naši proizvodi idu što više na EU tržište.

Najveći izazov je finansijska konstrukcija

Kako se srpska administracija prilagodila zahtevima Brisela? Da li su se konsultanti uigrali u poziciji posrednika kod IPARD konkursa? Da li je sistem protočan i funkcioniše li u rokovima? 

Sve što je bilo novo, bilo je i strano, nepoznato. Osim dokumentacije, kod srpskih je seljaka bio problem i finansijske konstrukcije, što je jedan od najvećih izazova. Kada je reč o IPARD sredstvima, prvo morate da uložite svoja i čekati na povraćaj. Zato je Ministarstvo ove godine odlučilo izmenom Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju da uvede avansno plaćanje. Dakle, avans je 50 odsto, a ostalo se dobija pri završetku projekta.

IPARD II: U planu avansno plaćanje i skraćenje biznis plana

Kako su se bankari na to navikli, koliko su oni spremni da učestvuju u takvom finansiranju? Ipak je reč o nešto drugačijoj logici?

Neke su banke spremne, neke nisu. Neki imaju bolje uslove, neki lošije. S njima se dogovaramo kao i do sada u nacionalnom programu gde raspisujemo kredite za poljoprivrednike. Već dolazi do nekog reda. Isto je i s konsultantskim kućama gde je u početku bilo problema i nepoznanica. Međutim, radili smo na edukaciji pa se već iskristalisalo koje su dobre i imaju uspeha u apliciranju kao i čiji su aplikanti dobili sredstva. 

Pretpostavljam da su prve IPARD mere bile najbliže ulaganjima u tehnologije, obnovu voznog parka?

Da, to je ono što nam je najviše trebalo. Mislim da je obnova mehanizacije koja je kod nas stara preko 30 i 40 godina, najpotrebnija. Ako se ne varam, imali smo 500 zahteva. 

Srbiji treba zatvoreni proces proizvodnje

A investicijske, postoji li plan povećanje obima proizvodnje, konkurentnosti, kvaliteta? 

Da, to je Mera 3, gde je već manje aplikanata. Ali, moram reći da naši poljoprivrednici polako shvataju da je zatvoreni proces proizvodnje ekonomski najisplativiji. To i udruživanje. Hteli ne hteli, pre ili kasnije, ako žele da opstanu na tržištu, moraće u svom domaćinstvu da zatvore proces proizvodnje ili to da reše udruživanjem. Moramo više pažnje obratiti na preradu jer je to ono što nedostaje, ta dodatna vrednost. Znaju poljoprivrednici šta mogu da iskoriste od subvencija. Moram da napomenemo da u Ministarstvu godišnje izdvajamo oko 43 milijarde dinara za direktna plaćanja mera ruralnog razvoja, bez IPARD-a.

Koliko je do danas plasirano sredstava kroz IPARD u srpski agrar?

Do sada je raspisano pet poziva za Meru 1 - primarna poljoprivredna proizvodnja, tri poziva za preradu poljoprivrednih proizvoda i jedan poziv za ruralni turizam. Na sva tri poziva ukupno je bilo 1.400 prijava. Bruto vrednost investicija bila je oko 300 miliona evra. 

Otvoreni prema Rusiji, Kini i Bliskom Istoku

Kakva su očekivanja administracije, u kojem razdoblju mislite da bi Srbija mogla da postane punopravna članica EU budući da su pregovori otvoreni već sedam godina? 

To ne zavisi od nas, nego Evropske komisije. Mi smo tu da pregovaramo, da otvaramo poglavlja jer je to i naš put. Međutim, dok se ulazak u EU ne realizuje, otvaramo se ka drugim pravcima, a tu konkretno mislim na Rusiju, Kinu i bliskoistočne zemlje. Imamo više mogućnosti za koje verujem da ćemo znati da iskoristimo. 

U pristupanju EU, administracija Srbije odlučila se za pomoć susedne Mađarske, koliko Vam znače iskustva postojećih država članica u kreiranju poljoprivrednih politika?

Gledamo da ne ponovimo greške koje ste imali vi ili Mađari. Svaka pomoć i saradnja je dobrodošla. Vaši su eksperti kod nas uključeni u dosta radnih grupa, saradnja sa vašim ministarstvom je jako dobra. Sve ono što je nama nedoumica i za šta mislimo da bismo mogli da pogrešimo, možemo da naučimo od vas ili, kako se kaže, prepišemo.  


Tagovi

Aleksandar Bogićević Srbija Ulazak u EU IPARD Brendiranje Vinogradrarstvo Vinarstvo Ruralni razvoj Poseta Hrvatskoj


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rešenja, a s vremena na vreme, u trenucima inspiracije, nešto i napiše. :)