Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Priprema košnica
  • 20.08.2019. 12:00

Za uspešno prezimljavanje, pčelama obezbedite dohranu sirupom i mir

Uvek se treba truditi da se ostavi med kao zimska zaliha hrane, ali kada je godina slaba po prinosima, to je često nemoguće pa pčele treba dohraniti najkasnije do sredine avgusta velikim porcijama sirupa, koje omogućuju stvaranje zimskih zaliha.

Foto: Depositphoto/Ikonoklast
  • 6.493
  • 440
  • 1

U našim uslovima, pčelarska godina počinje tokom avgusta ili septembra. Za to vreme potrebno je obaviti određene radove u pčelinjaku, u cilju što boljeg obezbeđivanja  uslova za prezimljavanje pčela.

Šta je sve potrebno uraditi u pčelinjaku i kako najbolje pripremiti pčele za nastupajući period, za Agroklub pričao je doktor Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).

Zašto je važna dobra priprema za zimu?

Pčele se zapravo čitave godine spremaju za iskorišćavanje pčelinjih paša tokom proleća i leta. Kod pčela postoji specifičnost da ishrana prethodne generacije utiče na kvalitet naredne jer pčele odgajene na lošoj prehrani ne mogu da odgaje novu kvalitetnu generaciju ni na najboljoj hrani. "Prema tome, to je jedan od glavnih razloga zašto stalno tokom godine moramo da mislimo na ishranu pčela, da ih selimo na lokacije gde paše ima i da bežimo od bespašnih lokacija", objašnjava Živadinović.

Uvek se treba truditi da se ostavi med kao zimska zaliha hrane, ali kada je godina slaba po prinosima, to je često nemoguće pa pčele treba dohraniti najkasnije do sredine avgusta velikim porcijama sirupa, koje omogućavaju stvaranje zimskih zaliha dok male porcije samo stimulišu razvoj legla slabog kvaliteta i iscrpljuju pčelinju zajednicu. Kako kaže Živadinović, svako kasnije hranjenje dodatno opterećuje i iscrpljuje pčele i to će se odraziti kroz negativne efekte na prolećni razvoj i prikupljanje meda naredne godine.

Varoa - prenosnik i ključni okidač virusa kod pčela

Obezbeđenje dovoljnih zaliha hrane i pravovremeno suzbijanje varoe, najbolja je preventiva. Posebno je važno na vreme reagovati kada je reč o ovoj bolesti.

Što se tiče varoe, iako mnogi pčelari veruju da je najvažnije primeniti visoko efikasan lek, to zapravo nije potpuna istina. Mnogo je važnije krenuti sa tretmanom pravovremeno, nikako nakon prvog avgusta, što je krajnji rok za početak tretmana. Ako se koriste organski preparati krajnji rok je 15. juli. Ukoliko se zakasni sa početkom tretmana, posledice su teške. To je najbolje ilustrovalo nemačko istraživanje, u celosti objavljeno u časopisu Srpski pčelar, koje je pokazalo da što se kasnije krene sa tretmanom, to je zimovanje lošije, društva su slabija i u proleće je slabiji prolećni razvoj i niži prinos meda na glavnoj pčelinjoj paši naredne godine.

Dohrana sirupom - najefikasniji način ishrane

Najefikasniji način je dohrana sirupom. Mogu se davati i šećerne pogače kod slabijih društava i kasnih rojeva jer one smanjuju rizik od grabeži u često bespašnom avgustu, samo je potrebno davati ih u dovoljnim količinama i obezbediti maksimalnu dostupnost pčela pogačama, kako bi mogle pravovremeno da ih prerade i smeste u saće u vidu zimskih zaliha hrane.

Pre početka jeseni nije potrebno raditi nikakve izmene niti su potrebna bilo kakva prilagođavanja. Dovoljno je samo da je debljina poklopne daske bar jednaka debljini zida košnice, ne manja od toga, kako ona ne bi bila najhladniji deo košnice i kako se na njoj ne bi kondenzovala vlaga.

Kada je pretoplo, pčele svojim telima zatvaraju otvore

Prema rečima Živadinovića, među pčelarima vlada zabluda da zimi treba utopliti košnice, a leti otvarati ventilaciju. Istina je potpuno suprotna. Bolje je kada je zimi otvorena mrežasta podnjača, bez obzira što će to neznatno povećati potrošnju hrane, ali čak se i to može preduprediti stavljanjem nastavka praznog saća na podnjaču, kako bi se sprečili direktni udari vetra u pčelinje klube. Leti svi otvori trebaju biti zatvoreni sem glavnog ulaza u košnicu, eventualno i ulaza na uokvirenoj matičnoj rešetki jer pčele najbolje organizuju temperaturu u košnici kada je ona dobro zatvorena.

Kada su temperature visoke, pčelama obezbedite samo dovoljno vode

"Kada je previše otvora zastupljeno, potrebno je angažovati veliki broj pčela da bi se ispravila naneta šteta. Jer, kada je napolju pretoplo, pčele svojim telima moraju zatvoriti ulaze vrelog vazduha u košnicu i pojačati dostupnost vode, čije kapi ostavljaju na saću i ventilirajući krilima omogućuju isparavanje vode, što snižava temperaturu u košnici", navodi Živadinović 

Prema njegovom mišljenju, ako je napolju hladnije, one opet moraju svojim telima da zatvaraju koliko mogu ventilacione otvore da hladan vazduh ne bi ulazio u košnicu, pre svega u zonu legla, koja mora imati stabilnu temperaturu neprestano jer leglu ne odgovara ni niža ni viša temperatura.

Najveći neprijatelj pčela zimi je vetar

Da bi pčele uspešno prebrodile zimski period, potreban im je mir. Znači, ne treba ih uznemiravati čestim nepotrebnim otvaranjima košnica, sprečite kretanje životinja kroz pčelinjak, napraviti adekvatne vetrobrane jer je vetar najveći neprijatelj pčela zimi.

"Stručni i odgovorni pčelari sve poslove na pčelinjaku završe još u avgustu te počev od prvog septembra do prvog marta nemaju šta da traže na pčelinjaku, sem da povremeno provere da vetar nije napravio neku štetu. Potrebno je i da u danu sa povoljnim vremenskim prilikama, obave zimski tretman protiv varoe", zaključuje Živadinović.


Tagovi

Pčelinja paša Dohrana sirupom Šećerne pogače Mrežasta podnjača Rodoljub Živadinović


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.