Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinja paša
  • 21.04.2022. 11:40
  • Brodsko-posavska, Nova Gradiška

Vremenske prilike pogoduju pčelama - sada je najvažnije obuzdati rojevni nagon

Budući da je vrijeme intenzivne zaštite usjeva pesticidima te da već ima pojava trovanja pčela, poljoprivrednici tom poslu trebaju pristupiti krajnje odgovorno, kaže dr.sc. Zlatko Tomljanović.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 1.678
  • 51
  • 0

"Povoljne vremenske prilike ovog proljeća pozitivno utječu na stanje u pčelarstvu. Trenutačno je stanje u pčelinjacima jako dobro i obećavajuće, pa pčelari očekuju relativno dobre prinose“, rekao nam je doktor znanosti Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede koji je prošlog tjedna obišao nekoliko pčelara u zapadnoj Slavoniji.

Trenutačno ima dosta pčelinje paše, cvjetaju neke vrste voća i druge medonosne proljetne biljke, počela je i cvatnja uljane repice, pa su prema njegovoj ocjeni prinosi dobri za ovo doba godine. Ponegdje se dnevni unos nektara kreće i do 2 kilograma po košnici.

"Nadamo se da će nas vremenske prilike i dalje poslužiti, očekujemo da će bagrem kao najvažnija paša na ovim našim kontinentalnim prostorima cvjetati između 5. i 10.  svibnja i da će napokon i izdašnije mediti. No, mi pčelari pričat ćemo konkretnije o uspješnosti ovogodišnje sezone, tek nakon vrcanja“, kaže Tomljanović, napominjući da su zadnjih šest godina bila samo 2-3 vrcanja bagremova meda. 

Sada je najvažnije obuzdati rojevni nagon pčela

Ta važna pčelinja paša podbacila je ponajviše zbog jakih mrazova i izmrzavanja cvjetova, a djelomice su na slabije medenje utjecale i suše ili duga kišna i hladna razdoblja u vrijeme cvatnje, pa su morali čak hraniti pčele tijekom svibnja ili lipnja, dakle, u vrijeme kada bi trebalo vrcati bagrem i kadulju. 

Podsjeća da pčelari sada moraju pravovremeno obavljati redovite radnje u pčelinjaku da ne dođe do onoga čega se u ovo vrijeme najviše boje – do pojave rojevnog nagona. 

Radovi u pčelinjaku tijekom travnja

Napominje da u Upravi za stručnu podršku poljoprivredi rade mnoge radionice u okviru dobre pčelarske prakse o tome kako suzbiti rojenje, kako pravilno pripremiti zajednice za ove proljetne paše, ali i za kasnije faze, pa se nada da će pčelari uspjeti to nekako obuzdati.

Nakon šest godina napokon dobri prinosi?

"Karakteristika naše kranjske pčele s kojom pčelarimo je da ima brz i snažan, eksplozivni razvoj zbog čega, na žalost, dolazi do pojave jakog rojevnog nagona. Zato je bitno da pčelari pravilno i pravodobno prepoznaju problem i na vrijeme obave sve apitehničke radnje, kako bi spriječili prekomjerno rojenje, jer ako se pčele roje onda ta zajednica ne može nikako dati veće količine meda“, kaže.

Partnerski odnos pčelara i poljoprivrednika

Budući da je vrijeme intenzivne zaštite usjeva pesticidima: ratarskih kultura, voćnjaka, vinograda, te da već ima pojava trovanja pčela, poljoprivrednici tom poslu trebaju pristupiti krajnje odgovorno, kako ne bi došlo do njihova pomora.  

"Poljoprivrednici su u okviru tečajeva održive uporabe pesticida jako dobro upoznati sa pravilima ponašanja, no međutim, uvijek imate nekih koji to nehotice naprave, ili se slučajno zabune, ili stvarno provode lošu poljoprivrednu praksu", navodi dodajući da će, nažalost, trovanja uvijek biti prisutna, ali je dobra stvar što ona nisu česta. Loše je ako strada velik broj pčelinjih zajednica kao što smo prije dvije godine imali situaciju u Međimurju (pa i nedavno!) gdje je stradalo oko tisuću košnica.

Novi pomor pčela u Hrvatskoj - uginulo ih na milijune?

Problem su, napominje, subletalna trovanja, gdje polako pčelinje zajednice ugibaju. U posljednje vrijeme zabranjuju se neki pesticidi koji se više ne bi smjeli koristiti. "Inače, uvijek treba njegovati taj partnerski odnos poljoprivrednika i pčelara, jer znamo da se suvremena poljoprivreda bazira na pesticidima, umjetnim gnojivima, navodnjavanju i na oprašivanju i zato je jako bitna ta suradnja, osobito na razini lokalnih pčelarskih udruga i poljoprivrednika“, kaže dr. sc. Tomljanović.

Ističe da i pčelare, kao i poljoprivrednike, muči sve izraženiji problem klimatskih promjena koje su posljednjih nekoliko godina izazvale dosta neželjenih posljedica kroz smanjene prinose meda, no to je već posebna tema.


Tagovi

Pčelarska sezona Pčelinja paša Dr.sc. Zlatko Tomljanović Rojenje Partnerski odnos Pesticidi


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]