U masliniku sagradili hotele za divlje pčele

Maslina ima svugdje, ali hotela za korisne kukce, posebno za divlje, solitarne pčele, na području Zadarske županije i šire ima samo u maslinicima OPG Čirjak, u Popovićima i Karinu Donjem. Da sve bude zanimljivije vlasnici imanja, supružnici Nela (43) i Stipe (47), imaju zagrebačku adresu. Oni i njihovo troje djece Roko (16,5), Marijeta (13) i Marta (10) žive u obiteljskoj kući, u Hrvatskom Leskovcu, a to je tamo kod naplatnih kućica, dakle na samom ulazu u Zagreb.

Podizanje maslina i smokava

"Rado i sve češće dolazimo u Karin i Popoviće", kaže Nela. Čirjaci su prije devet godina kupili zemlju i počeli saditi masline. Najprije u Popovićima, rodnom mjestu glave obitelji Stipe, a potom i u susjednom Karinu Donjem.

Na dvije lokacije s ukupno 19.000 metara četvornih, imaju 360 maslina i to uglavnom domaće sorte oblica i nešto introduciranog leccina, koji je za oblice dobar oprašivač. Preklani su još dodali 36 sadnica istarske buže, za koju pojedini stručnjaci tvrde da je izvorno zapravo (sjeverno) dalmatinska sorta.

Uz masline u Karinu na 7.500 metara četvornih Čirjaci imaju i nasad od 200 smokava i to sve, masline i smokve, u ekološkom uzgoju. Za masline već imaju certifikat, potvrdnicu i ekološki znak, a smokve sorte zamorčica i petrovke su još u prijelaznom radoblju i u nadzoru Biotehnicona Split, jer su posađene prije nepune dvije godine.

Iako je rodom iz Slavonije, i supruga Nela se zaljubila u Bukovicu i Ravne kotare. Dok su oni krčili šikaru i pripremali teren za sadnju, s djecom u Zagrebu ostajala je njezina majka Ruža (67) koja je uvijek sprema pomoći. "Podržava nas u svemu", ističe Nela, isto kao što ih je od samog početka pratio i ohrabrivao agronom Zvonimir Vlatković iz Savjetodavne službe Zadarske županije. "Njegovi savjeti su zlata vrijedni, strahovito puno nam je pomogao u svim fazama, od pripreme terena, izbora sorti, sadnje, a educirao nas je i o mogućnostima korištenja sredstava iz programa ruralnog razvoja."

Sredstva iz fonda

Aplicirali smo na Mjeru 6.3. za mala gospodarstva čija je ekonomska veličina od 2000 do 7.990 eura, pojašnjava Nela i otkriva da je njihov program prošao na natječaju. Već su dobili avansno 7,5 tisuća eura za nabavku strojeva i to traktorske prikolice, 200 gajbi za berbu maslina, atomizer i raspršivač gnojiva, a isto toliko će dobiti kad realiziraju sve za što su se natjecali u svom poslovnom planu, a to su trimer za održavanje rubnuih djelova maslinika i suhozida, motorna pila, novi motokultivator, bio komposter ili usitnjivač grana koje će zajedno s kominom koristi se za biognojivo budući su u ekološkoj proizvodnji.

Radi se o bespovratnim sredstvima. Preporučila bih svima OPG-ima koji kreću u posao da koriste sredstva iz ove i drugih mjera ruralnog razvoja, kaže Nela.

Ševar, Bašte i bioraznolikost

Kad su se već odlučili i podigli ekološki maslinik i smokvik ostali su dosljedni. Nastavili razvijati svoje imanje u duhu bioraznolikosti pri čemu im je savjetima i preporukama pomagala i Marija Ševar, višuakoordinatorica za ekološku poljoprivredu pri Savjetodavnoj službi Zagreb.

"Maslina je iz porodice jorgovana pa smo zato posadili i jorgovan", govori Nela i dodaje da su u njihovom masliniku svoje mjesto našli i ptice, blavori, zelembaći, kornjače i zlatoke... Tu su i mnogi korisni kukci, osice, bubamare, pauci i pčele, a da bi ih se, posebno solitarne pčele koje su najbolji oprašivači u što većem broju privuklo u maslinik valjalo je za njih podignuti posebne nastambe. Ili kako ih već zovu hotele za kukce i solitarne pčele.

Prvi hotel smo postavili početkom ožujka, pa drugi i konačno treći početkom svibnja, govori Stipe koji je ujedno i glavni projektant, investitor i graditelj ovih zanimljivih hotela. Uz suprugu Nelu, kao i dotad veliku pomoć pružio je i Stipin stric Bašte Čirjak (71).

Izgradnja i postavljanje nastambi

"Za početak smo od drvenih paleta postavili konstrukciju s pregradama koje smo ispunili različitim materijalima - sijenom, slamom, šišarkama bora, korom od drva i narezanim djelovima trstike i bazge. U pregrade su potom ugrađeni pravokutni komadi cigle i siporeksa u kojima smo izbušili rupe promjera 0,8 do 1 cm, a dužine od 6 do 12 milimetara. Solitarne pčele u te rupe polažu jajačca, potom ih "zabetoniraju" blatom i kad obave posao završavaju svoj životni ciklus. Ugibaju. U rano proljeće iz rupica izlaze mlade solitarne pčele i nastavljaju ciklus oprašivanja i razmnožavanja", pojašnjava Stipe.

Njegovi hoteli za pčele, osim ekološke imaju i estetsku funkciju. Krov je u stilu tradicionalne gradnje pokriven benkovačkim pločastim kamenom koji štiti od kiše. Sa sjeverne strane je suhozid koji štiti od bure, a u produžetku također suhozid u kojega je tu i tamo umetnut i pokoji betonski blok čije šupljine su ispunjene prirodnim materijalima - šišarkama, korom od drva, slamom i trstikom. Ispred hotela je poveći kamen, a u pukotinama žednjaci i čuvarkuće. Uokolo lavanda, kadulja i smilje kako bi svojim bojama i mirisima privukli što više kukaca, posebno solitarnih pčela. Tih sjajnih oprašivača kojih u prorodi nedostaje i smatraju se ugroženom vrstom. Ove divlje pčele su inače miroljubive i ne bodu,a žive samo oko mjesec dana. Samotarke su i ne žive u košnicama kao pčele medarice, ne roje se i sve rade same. Manje su od pčela medarica. Tijelo im je prekriveno gustim dlakama, pogotovo na trbuhu i upravo tu skupljaju pelud koji onda prenose u gnijezda gdje spremaju hranu za svoje potomstvo hranu za svoje potomostvo, a na taj način istodobno oprašuju voćke i bilje.

A jedna solitarna pčela opraši cvjetova koliko i 120 pčela medarica, kaže Nela Čirjak.

Ona i njezin suprug Stipe u planu imaju još puno toga da bi njhovi maslinici i smokvik još više izgledali kao mala oaza mira, suživota i bioraznolikosti kako bi se sa svojim prirodnim pomagačima broj štetnika sveo na najmanju moguću razinu. Bez prskanja kemijskim sredstvima. Ekološko maslinovo ulje, eko masline, proizvodi od ljekovitog bilja.. Dio sna su već ostvarili, a s vremenom će i glavni cilj - živjeti od svog imanja u Popovićima i Karinu Donjem.

Nelini mirisni jastučići, čajne mješavine i macerati

Nakon obavljenih radova u masliniku počevši od proljetne rezidbe, zaštite i prihrane maslina, svih agrotehničkih mjera obrade tla, postavljanja hotela za kukce, održavanja i uređivanja suhozida, okopavanja svog mediteranskog bilja u masliniku došlo je vrijeme da Čirjaci predahnu i uživanju u pogledu na sve napravljeno.

"Još samo da ovih dana svo ovo prekrasno bilje uberemo i sačuvamo kako bi osigurali uživanje u njegovim ljekovitostima i mirisima tijekom dugih zima kada smo daleko od ove čarolije", nadahnuto govori Nela. Otkrila nam je da će od svih ovih biljaka izraditi mirisne jastučiće, čajne mješavine i macerate u kojima će, vjeruje, mnogi uživati.

Medalje i oplodnja

Lani su Čirjaci ubrali oko 2.000 kg maslina, preradili ih u uljari Martin u Prigradi i dobili 300 litara ekološkog ektradjevičanskog ulja. Na smotri maslinara i uljara Maslina Split i na Festivalu maslina Zagreb njihova ulja dobila su zlatne medalje za kakvoću. Ove godine, nažalost, urod će biti slabiji, masline su slabo resale i ono cvijeta što je bilo nije se dobro oplodilo. "Zimus su 10 dana zaredom temperature bile ispod nule, a kod oplodnje temperature je bila iznimno visoka. To je glavni razlog lošije oplodnje", smatra Nela Čirjak. Dogodine se, kaže, nadaju boljem jer će i solitarne pčele pripomoći u oprašivanju.

Ekološki, lijepo i poučno

Osim ekološkog i esteskog, Čirjakovi hoteli za solitarne pčele imaju i edukativnu ulogu. U posjetu su im, među ostalima, došli i sveučilišni nastavnici Janja Filipi i Šime Marcelić te studentica Iva Knežević sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

"U idućoj godini planiramo proširiti istraživanje. Kućice u masliniku obitelji Čirjak definitivno su povećale brojnost solitarnih pčela, a samim time i posjećenost na cvjetovima masline", kaže Janja Filipi.

Autor: Nedjeljko JUSUP/Zadarski list