Tržišna cijena meda premala za daljnja ulaganja, rješenje je u udruživanju pčelara?

Mladi vinkovački pčelar Goran Ferbežar koji je prije sedam godina zamijenio fotoaparat pčelarskim poslom i pčelama, jedan je od 40-tak izlagača ovogodišnjih 15. Pčelarskih dana koji se u petakiI subotu održavaju u Vinkovcima u organizaciji Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog pčelarskog saveza.

"Nama pčelarima ovakve manifestacije puno znače, posebice u marketinškom smislu. Zna biti dobrih sajmova na kojima se dobro prodaju pčelarski proizvodi. Uglavnom se oni održavaju prije proljeća jer kada krene proljeće mi pčelari više nemamo vremena za sajmove jer smo u svojim pčelinjacima", kaže Ferbežar koji godišnje proizvede između tri i četiri tone meda sa slavonskih polja. Slično razmišlja i pčelar Željko Šuran iz obližnjih Andrijaševaca koji je na vinkovačkim Pčelarskim danima prisutan od prvog dana.

"Velika je korist sajmova za nas pčelare. Doduše, nikada ne očekujem veliku prodaju meda na ovakvim događanjima ali je zato značajna prodaja opreme za pčelarstvo koja se poprilično trži", navodi Šuran koji ima stotinjak košnica te godišnje proizvede dvije i pol do tri tone meda. O kvaliteti njegovog meda mogu se tijekom trajanja Pčelarskih dana uvjeriti brojni posjetitelji kojih je već u dopodnevnim satima došao veliki broj, a neki su nazočili i Mednom doručku kojim su Pčelarski dani i započeli.

Medni doručak

A glavni sudionici toga događanja bili su učenici 4. razreda vinkovačke osnovne škole Ivana Mažuranića koji su imali priliku doručkovati lokalne prehrambene proizvode na bazi meda, ali i domaće mlijeko, kruh i ostale namirnice. Njima su se na doručku pridružili I brojni gosti Pčelarskih dana među kojima i zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) Ivica Vranjić koji pojašnjava kako je Medni doručak nastavak promotivne kampanje koju provode Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna agencija s ciljem promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

"Ovime želimo informirati javnost o kvaliteti domaćeg meda, meda koji nosi oznaku HPA", kaže Vanjić dodajući kako hrvatski građani još uvijek ne konzumiraju dovoljne količine meda kojeg se godišnje u Hrvatskoj proizvede između osam i deset tisuća tona.

“Prijašnjih godina smo izvozili između 1.000 i 1.500 tona meda, a kako se izvoz smanjio na nekih 500-tinjak tona, nama se pojavio višak od oko 1.000 tona meda koji uz uvozni stvara pritisak na domaće tržište”, navodi predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak dodajući kako bi tržišna cijena meda na veliko na domaćem tržištu trebala biti oko 25 kuna po kilogramu da bi pčelari mogli nastaviti s ulaganjima.

Tržišna cijena meda na veliko premala za ulaganja

"Sada se ta cijena kreće od 14 do 16 kuna po kilogramu, a ti novci nam ne pokrivaju ni troškove proizvodnje, a kamoli da još ulažemo", žali se Čuljak. A jedan od načina ostvarivanja dobrobiti za pčelare je i udruživanje u proizvođačke organizacije, smatra tajnica Hrvatskog pčelarskog saveza Ankica Dušević.

"Danas smo suočeni i s nekakvim natpisima koji se kose s nama pčelarima i postignutim stvarima. Dakle, ne možemo se složiti s time da ne surađujemo s Ministarstvom poljoprivrede kao ni da laboratorijske pretrage nisu jednake za sve. Nije istina”, kazala je Dušević rekavši kako se pred pčelarima nalazi borba protiv lošeg meda na domaćem tržištu kao i borba za opstanak resursa odnosno pašnjaka za pčele koji se sječom šuma sve više smanjuju. "Tu nam slijedi razgovor s Hrvatskim šumama. Mogu reći i to kako će se poticaj za oprašivanje po košnici primjenjivati od 2020. godine. Moj poziv svim pčelarima je da budemo jedinstveni i da se udružujemo”, poručila je Dušević koja je i obišla sajamski dio Dana pčelarstva koji po tradiciji okupljaju ne samo hrvatske, već i pčelare iz susjedne BiH i Srbije.

Tijekom trajanja ove manifestacije u subotu će se održati stručno edukativna predavanja na temu "Do zdravih pčela dobrom tehnologijom". Prof.dr.sc. Zlatko Puškadija održat će predavanje "Varoa pod kontrolom kao cijelogodišnja aktivnost na pčelinjaku", dipl.ing.agr. Igor Petrović "Tehnologija pčelarenja kao prevencija bolesti" i pčelar Rade Kostadinović iz Kragujevca "Paketni rojevi - formiranje, transport, zbrinjavanje, njega, nedostatci i prednosti - osobna iskustva".