Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja meda
  • 22.04.2017. 10:45

Srpski kvalitet tražen i u inostranstvu

U našoj zemlji godišnje se proizvede od 6.000 do 12.000 hiljada tona meda, a cena je tržišna. Teži se prodaji u malom pakovanju, kada je reč o izvozu i marketingu, koji bi naš med odvojio od onih manje kvalitetnih. Pčelari željno očekuju i pravilnik za male proizvođače.

Foto: Jasna Bajšanski
  • 3.322
  • 475
  • 0

U našoj zemlji godišnje se proizvede od 6.000 do 12.000 hiljada tona meda. Količina zavisi od sezone. Dominira bagremov med, a slede ga suncokretov, lipov, med od uljane repice. Količine livadskog i šumskog meda se smanjuju. Razlog je promena klime.

Cene meda sada su tržišne. Od 2011. do 2015. godine u otkupu su bile kao one u zemljama EU, kaže Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Zlonamerni otkup meda

On napominje da je 2013. godine otkupna cena bila veća nego u susednoj Bugarskoj, i da su srpski pčelari uspeli da se izbore i da pokažu kvalitet:

"Međutim, dve godine kasnije smo imali udar jedne naše firme koja otkupljuje med, a koja je osmišljeno i zlonamerno, posle loše 2014. godine, u kojoj pčelari nisu imali puno meda, otkupila med odmah nakon paše i to po nižoj ceni od tržišne. Ljudi su bili prinuđeni da prodaju taj med, jer su bili bez para. Pomenuta firma je taj med ponudili kupcima u EU. Kada su kasnije pčelari ponudili med evropskom tržištu po tržišnim cenama, dobili su odgovor da srpski med već nabavljaju po mnogo nižoj ceni. To se isto dogodilo sa suncokretovim medom 2016. godine".

Med treba izvoziti u malim pakovanjima

Srpski med lako nalazi put do inostranih kupaca. Poslednjih godina najviše je izvezen u Italiju i Nemačku. Ali, prodat je i u Austriju, Belgiju, Francusku, Španiju, BiH, Makedoniju. Potražnja za medom je velika. Ipak, pčelara je sve manje.

Rodoljub Živadinović

"Nemačka danas proizvodi samo 20 odsto sopstvenih potreba za medom, a 80 odsto uvozi. A uvozi još 100 procenata preko toga. To je med koji obradi i izveze, pre svega, u arapske zemlje. Nemci su se dobro snašli na tržištu. Ono što je dobro je to što smo mi proteklih godina istraživali tržište. Imamo kontakte sa više od 150 firmi koje se bave otkupom meda. Kada budemo imali naš pogon moći ćemo direktno sa njima da razgovaramo. Formirali smo naš brend. Zove se 'Naš med'. Imamo specijalnu teglu za med koju mogu da koriste samo naši članovi. U staklu su ugravirani ime i grb saveza. Etiketa je jedinstvena, samo će se na njoj upisivati ime pčelara koji je proizveo med", dodaje sagovornik.

Kada je reč o izvozu meda, on se do sada na strana tržišta uglavnom prodavao u rinfuzi. U SPOS-u teže da ovaj pčelinji proizvod izvoze u malim pakovanjima. Za to je potrebno mnogo marketinga i novca. Trenutno za to nemaju sredstava.

Sada svaki dinar ulažu u izgradnju pogona. Kada on bude završen, počeće i ozbiljna marketinška kampanja. To je važno jer srpski med, jer tada neće biti pomešan sa medom lošijeg kvaliteta iz Kine, Agrentine, Indije, Tajlanda.

Po nečemu smo na prvom mestu u svetu. Imamo najveći broj košnica po glavi stanovnika. Na šest stanovnika Srbije ide jedna košnica.

Veće subvencije su veoma značajne

Za pčelarstvo su ove godine povećane subvencije države i one iznose 720 dinara po košnici. Pravo na njih ostvaruju pčelari koji imaju najmanje 20 košnica. Kada je reč o novcu namenjenom za opremanje, tu ograničenja nema. Za njih može da konkuriše i onaj ko ima jednu košnicu. Povrat je od 40 do 50 odsto uloženog novca.

Ograničenje će biti za pčelarske prikolice za koje opet mogu da konkurišu samo oni koji imaju minimum 20 košnica. Maksimalan broj košnica za koje mogu da se ostvare subvencije je 1.000 komada.

"Tražićemo i da se to ukine, jer nema razloga da to ograničenje postoji. Samo nekoliko pčelara u Srbiji ima više od 1.000 košnica. Ukidanjem ovog ograničenja neće država mnogo izgubiti. Naprotiv, biće na dobitku ako se i ta gazdinstva budu razvijala. Uspeli smo da uđemo u sistem novog znaka koji je država uvela, a to je znak 'srpski kvalitet'. Kada sutra taj znak budete videli u trgovinama, znaćete da su meso, med, mleko proizvedeni 100 odsto u Srbiji, da nisu iz uvoza", kaže Živadinović.

Samo nekoliko pčelara u Srbiji ima više od 1.000 košnica

I mali proizvođači legalni

Važno je nepomenuti da je u pripremi pravilnik koji će malim proizvođačima omogućiti da izađu na tržište. To je jako važno za sve grane poljoprivrede, kaže predsednik SPOS-a i objašnjava zbog čega:

"Reč je o prodaji 's kućnog praga'. I ne samo to. Pčelari će moći da do 1.000 kilograma godišnje da prodaju trgovinama bez otvaranja firme. Uslov je da imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo. To je nešto što postoji u EU. Mi to godinama tražimo, ali država nam do sada nije izlazila u susret".

U Srbiji se poslednjih godina povećava potrošnja meda. I pored toga, med i dalje manje koristimo nego stanovnici razvijenih zemalja. Godišnje svaki stanovnik Srbije pojede između 700 i 800 grama meda.

Iskustva iz Rumunije

U Rumuniji se godišnje proizvedu 22.000 tona meda. Rumuni nemaju tradiciju korišćenja meda, kao na primer Nemci ili Francuzi. Ipak, poslednjih godina proizvod se sve više traži, kaže Nikolaj Čukur, predsednik Udruženja pčelara iz Žombolja. On objašnjava situaciju u ovoj zemlji kada je reč o pčelarstvu:

Nikolaj Čukur

"Pre deset godina potrošnja meda u Rumuniji je bila 50 grama po stanovniku godišnje. Sada je 300-400 grama. U Nemačkoj je potrošnja dvostruko veća. Problem nam pravi med koji se uvozi iz Kine, Argentine, koji obara cenu našeg meda. Na veliko, med se plaća od 1,6 do 2 evra, a na malo je 6 evra po kilogramu. Med iz Ukrajine je takođe veliki problem, jer ga prodaju po ceni od 1,1 evro. Mi sa tom cenom ne možemo da budemo rentabilni. Proizvođačka cena je oko 1,5 evro po kilogramu. Mislim da će to biti problem narednih nekoliko godina".

Rumuni prodaju med kod kuće ili na pijaci. Ako su košnice registrovane, prodaja "s kućnog praga" je dozvoljena.

"Samo u Žombolju ima oko 200 pčelara. Polovinu čine veliki proizvođači meda koji imaju između 300 i 1.500 košnica. Za pčelarstvo postoji poseban program subvencija. Novac se daje za rojeve, matice, opremu, lekove. Pčelari imaju pravo na povraćaj PDV-a", kaže Čukur.

On je napomenuo da se zna da Srbija, Rumunija, Bugarska i Mađarska imaju tradicionalno dobar i čist med i koji kupuju potrošači u razvijenim zemljama.

Foto: Jasna Bajšanski


Tagovi

Proizvodnja meda Mali proizvođači Legalno Tržište Med Bagremov Suncokretov Lipov SPOS Rodoljub Živadinović Pogon za med Prikupljanje Plasman Izvoz Subvencije Rumunija Nikolaj Čukur Udruženje pčelara Žombolj


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]