Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Solitarne pčele
  • 05.04.2021. 16:00
  • Grad Beograd, Šepšin, Mladenovac

Solitarne pčele: Bolji oprašivači, otporni i na pesticide?

Pored toga što su solitarne pčele bolji oprašivači u odnosu na medonosne, tokom godine zahtevaju i manje obaveza, lete na nižim temperaturama, ne prave razliku između cvetova i otpornije su na pesticide.

Foto: Dimitrije Jovanović
  • 8.329
  • 867
  • 0

Oprašivanje je proces koji je od velikog značaja u toku vegetacije svake biljke jer od njegove efikasnosti zavisi količina formiranog semena, što je i cilj svakoj kako bi što više proširila svoju vrstu. Kod samooplodnih biljaka koje su razvile sposobnost da same prenesu polen na žig tučka, nije neophodno prisustvo dodatnih oprašivača, međutim kod stranooplodnih oko 80 odsto oprašivanja obavljaju insekti.

Od svih, na prvom mestu zbog svoje brojnosti dolaze pčele, među kojima se najviše koristi svima poznata medonosna. U velikim proizvodnim voćnjacima za vreme cvetanja mogu se videti na stotine košnica koje su uglavnom postavljene na sredini zasada. Ipak, pored njih postoje i nepravedno zapostavljene solitarne koje se raspoređuju po čitavoj površini i imaju niz prednosti u odnosu na medonosne.

Nema mnogo posla, a sve same odrade

Dejan Popović iz Beograda je pre osam godina kupio voćnjak u selu Šepšin nadomak Mladenovca i pored šljiva posadio veći broj sadnica trešanja. Na predlog drugara koji ima velike površine pod voćem i koji već duže vreme koristi solitarne pčele za oprašivanje, stupio je u kontakt sa profesorem koji ih proizvodi i prodaje, od njega kupio par kokona i na poklon dobio oko 100 praznih trski.

"U početku sam bio skeptičan, a onda mi je drugar na svom primeru pokazao kako ih on drži i objasnio da oko njih nema puno posla jer uglavnom sve same odrade, što je mene najviše i privuklo", objašnjava Popović.

Kupio par kokona, a na poklon dobio oko 100 praznih trski

Sledeće godine je od proizvođača iz okoline Kanjiže kupio 1.000 komada trski koje su već bile isečene i pripremljene, kako bi imao narednih sezona da dodaje nove u voćnjaku pre izlaženja pčela u proleće. Nakon tri, četiri godine primetio je da ih je sve više i više, pa je prošlog proleća odlučio da naruči još 3.000 stabljika ove zeljaste bijke i sve ih postavio kako bi se njihova brojnost još više povećala.

Opraše veći broj cvetova, otpornije i na pesticide

Nakon što su ženke položile jaja i zatvorile skoro sve, bio je iznenađen, pa je odmah krenuo u potragu za prvim kupcima. Do njih je ubrzo došao preko fejsbuk grupe, na čijoj se objavi u komentarima javilo mnogo zainteresovanih i do kraja godine su sve količine kokona bile prodate.

"Kada sam odlučio da uzmem toliku količinu trske glavni cilj, pored prodaje, bio mi je da što više ljudi čuje i zainteresuje se za njih, jer su solitarne pčele izuzetno dobri oprašivači", navodi naš sagovornik i dodaje da pored toga što u odnosu na medonosne zahtevaju manje obaveza, jer su aktivne samo za vreme cvetanja, lete i na nižim temperaturama (oko osam do devet stepeni), broj oprašenih u odnosu na samo posećene cvetove je mnogo veći, jer im je površina tela takva da dlačicama pokupe mnogo više polena. Zatim, ne prave razliku između cvetova, otpornije su čak i na pesticide.

Ne prave razliku između cvetova, lete i na nižim temperaturama

Posle cvetanja i polaganja jaja uginu i ženke, a larve su zaštićene u kokonima, što je naročitno važno ukoliko se osvrnemo na činjenicu da se svake godine u Srbiji dogodi trovanje i do nekoliko stotina košnica medonosnih.

Ne vraćaju se u stare trske, ali?

U ovom periodu Popović ih redovno obilazi, jer su one već izašle iako trešnja nije počela da cveta, međutim "snašle" su se sakupljajući polen sa okolnih biljaka.

"Visoke temperature tokom prethodnog vikenda izazvale su pčele da masovno izađu iz prošlogodišnjih kokona. Trenutno je u toku parenje, nakon čega će mužjaci uginuti, a ženke nastaviti sa prikupljanjem polena i polaganjem jaja u nove kućice koje su već postavljene u voćnjaku, jer se u staru koja je ispunjena zemljom ne vraćaju."

Popović je eksperimentisao pa je manji broj stare trske očistio od zemlje šrafcigerom i primetio da su i u njih ovi insekti položili jaja, ali zbog velike količine i niske cene smatra da je to neisplativo.

Preuzimanje kokona samo lično

Pravo vreme za kupovinu kokona je od momenta kad se završi preobražaj larve u lutku, pa sve do februara, prilikom čega bi trebalo voditi računa da se trske ne pomeraju previše jer se čep napravljen od blata osuši i može doži do pucanja i njegovog ispadanja. Tada tokom jakih zima postoji mogućnost izmrzavanja prvog u nizu, pa ostali oprašivači neće uspeti da izađu.

Iz tog razloga Popović kupcima ne šalje ove svojevrsne "košnice" već je njihovo preuzimanje lično. Cena po trsci je dva evra i ona se sastoji iz dva otvora u kojima se nalazi od osam do deset pčela, odnosno četiri do pet sa obe strane između kojih je pregrada.

Ne pomerati trske previše kako ne bi došlo do pucanja čepa od blata

U voćnjaku ih je najbolje postaviti nedelju dana pre početka cvetanja, jer prvo izlaze mužjaci, pa tek onda ženke koje imaju ulogu u oprašivanju. Bitno je i na kojoj temperaturi se čuvaju do momenta postavljanja u voćnjaku, jer ukoliko je povoljna za njihov razvoj one mogu izaći dosta pre cvetanja voća u koje su postavljene.

Kod nas su zastupljene dve vrste solitarnih Osmia cornuta i Osmia bicornis (rufa). Jedna od razlika između njih je u tome što O. bicornis izlazi nedelju dana kasnije, pa je pogodnija za biljne vrste i sorte koje kasnije cvetaju kako pčele predugo ne bi lutale bez polena.

"Kamere po voćnjaku"

Domaćin je improvizovao kućice i trske stavio u plastične cevi koje je rasporedio po celoj površini voćnjaka, jer solitarne imaju manji radijus kretanja, svega 200 do 300 metara. Kod šljiva su postavljene na ramenim granama, a kod trešanja ih je okačio o žicu koja je na stubovima.

"Druge godine kada sam dodao još više 'kućica', komšije su se šalile kakve su mi to kamere postavljene po voćnjaku. Međutim, kada sam im objasnio o čemu se radi i koja je njihova uloga, svi su mi tražili po nekoliko trsaka za svoje voće", navodi Popović.

"Kućice" kod trešanja okačio je o žicu koja je na stubovima

Krajnji utisak našeg sagovornika je da su solitarne pčele odličan izbor za oprašivanje, posebno u velikim voćnjacima koji nemaju svoje košnice. Osim toga, što je uočio da je se slabo promovišu ovi insekti, nije primetio da postoje stručnjaci koji upućuju proizvođače o njihovim pogodnostima i tehnologiji gajenja, a naročito one manje koji proizvode iz hobija, pa su prinuđeni da znanje stiču samo preko interneta.


Foto prilog


Tagovi

Solitarne pčele Oprašivanje insektima Pčele u voćnjacima Kokoni Trske Dejan Popović


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D