Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarska proizvodnja
  • 09.09.2019. 12:00
  • Mačvanski okrug, Krupanj

Profesor Zoran Mijić, dugogodišnji pčelar, pravi medovaču i hilandarsku lozu

Iz "vesele mašine" kako Zoran Mijić zove lampek za pečenje rakije, svake godine izađe novi proizvod. Ovaj dugogodišnji pčelar najpoznatiji je po svojoj medovači ali ove jeseni za tržište je spremna i lozovača, spravljena po starom receptu sa Hilandara.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 1.832
  • 136
  • 0

Pčelarstvo je u porodici Mijić prisutno u raznim oblicima skoro 150 godina, a Zoran, inače profesor srpskog jezika po profesiji, pčelari od 1975. godine kada je od svog učitelja i dobio na poklon prve košnice. Od tada do danas samo je nadograđivao svoj hobi. Pčelinjak od trenutno 80 košnica, nalazi se u blizini njegove kuće u selu Krasava, Opština Krupanj, u sred voćnjaka na 260 metara nadmorske visine.

Od sledeće godine povećanje subvencije po košnici na 800 dinara

Bagrem najbolja paša

Uslovi za pčelarenje su kaže idelani, a s obzirom i da je u okolini pet hektara bagremove šume, bagrem je glavna paša njegovim pčelama. Ona je ujedno i jedna od najvažnijih paša u ovom kraju. "Ako su dobri vremenski uslovi i bagrem zamedi, jedan hektar može da da oko tone meda i to pod uslovom da ga pčele iskoriste na najbolji mogući način. Ove godine one nisu imale tu priliku iako su mi društva bila spemna i zdrava i bagrem je lepo cvetao, po košnici sam imao oko 5 kg meda, što je ispod svakog proseka. Nisam hteo da im oduzimam i to malo meda što su napravile, čekao sam livadu i lipu ali i te paše su podbacila tako da ove godine moja mašina za vrcanje nije ni radila," kaže Zoran ali ne očajava, jer na prirodu se ne može uticati.

Prema njegovim rečima zadnje tri godine su bile izuzetno loše po prinosima meda ali pamti i kada je iz jedne košnice u bagremovoj paši izvrcao neverovatnih 110 kg. U voćnjaku u kojem je i smešten pčelinjak, Zoran je napravio pravu malu oazu u kojoj između ostalih ima i 120 stabala šljive, 30 oraha, 15 stabala jabuke, lešnika, trešnje, višnje, aronije, mušmule jer voćarstvo i pčelarsvo su usko povezane grane i jedna bez druge ne mogu, a prinosi voća se znatno uvećavaju ukoliko su oprašeni. 

Proizvodnja rakije i likera tradicija u porodici Mijić

Još jedan razlog gajenja velikog broja voćnih vrsta je drugi Zoranov posao, a to je proizvodnja rakije i likera. "Od dede sam nasledio košnice, voćnjak, kazan i ljubav prema ovom poslu. Odrastao sam uz tradiciju pečenja rakije i to je nekada bio poseban događaj po selima. Ljudi su se okupljali oko kazana uz pesmu i šalu. U dedino vreme su se pile uglavnom meke rakije od 25-30 stepeni, a kada "vesela mašina" krene sve što se ispeče za sedam dana se i popije. Ja sam u čast svoga dede jednoj svojoj rakiji i dao ime po njemu, zove se Đidinovača. Vremena su se danas promenila, nema toliko druženja oko kazana ali tradicija pečenja rakije nije zamrla. Održava se i dalje, bar u mom domaćinstvu," kaže Zoran. 

Zoran je od dede nasledio košnice, voćnjak, kazan i ljubav prema ovom poslu

Dobra medovača zahteva puno rada

Medovača je poslednjih godina doživela ekspanziju i veoma je tražena na tržištu, Zoran je samo trebao da spoji dva proizvoda koja inače proizvodi na svom domaćinstvu, mada nije to baš tako lako. Potrebna je tehnika ali i male tajne velikih majstora da bi se napravila dobra medovača. "Medovača je blago piće, ako mogu tako da kažem, pre se na prelima, žetvama pila samo medovača baš iz tog razloga. Danas je čini mi se žene vole malo više, jer je slatkasta. Ali nije samo potrebno nasuti med i rakiju da bi dobili medovaču kako većina misli. Naprotiv, proces traje 9 meseci. Šljivu koju pasiramo, oslobodimo od koče i na jednu tonu šljive dodajem oko 50kg meda. Ta smesa mora da prevri i onda pečemo rakiju. Ispečena mora da odleži najmanje tri meseca u drvenim buradima. Nakon toga je prebacujem u mešaone koje isključivo koristim za medovaču i na 4 litre te rakije dodajem 1kg meda, to se meša i po dva meseca, pa dodajem propolis, opet mešanje. Na kraju, ostavim da odleži rakija, filtriramo i pakujemo," objašnjava Zoran.

Prva apikomora na Zlatiboru - lečenje vazduhom iz košnice

Zoranovi likeri se piju na svim kontinentima 

Prema njegovim rečima, likeri se ne prave od jakih rakija. Medovača je jačine 30 stepeni kao i ostali likeri, a ima ih preko dvadeset vrsta. Zoranov podrum je riznica ukusa i mirisa, orahovača, liker od maline, kupne, aronije, borovnice, mente, a sve to je upakovano u jedinstvenu ambalažu, koju ponekad nabavlja u inostranstvu. Tržište za ove proizvode ima, najčešće je to prodaja na kućnom pragu i po preporuci ali se dosta proda i po sajmovima gde veoma rado učestvuje. Njegova rakija otišla je na sve kontinente, kao poklon, suvenir ali naravno i za degustaciju. Posednjih godina Italija i Austrija su najbolje tržište za likere, posebno orahovača i medovača. 

Njegova rakija otišla je na sve kontinente, kao poklon, suvenir ali naravno i za degustaciju

Hilandarska loza - zlata vredi

Pre dve godine kada je bio u poseti manastiru Hilandar, od jednog monaha dobio je recept za lozovaču koju je imao priliku da tamo i proba. Prošle godine je od svog grožđa ispekao lozu, a s obzirom da rakija mora da odstoji barem godinu dana, sada je spremna za konzumiranje. Sa njom se Zoran takmičio i na 14. Sajmu šljiva u Osečini i dobio zlatnu medalju za kvalitet, kao i za krušku takušu i orahovaču sa vanilom (napomena, autorka ovog teksta ništa lepše, ukusnije i pitkije nije probala u svom životu).

Zoran je 1975. počeo da pčelari, a 1982. godna zaposlio se kao profesor srpskog jezika u obližnjem selu u Beloj Crkvi gde i danas radi, kao i njegova supuga. "Te dve ljubavi i zanimanja su posebni, a znamo svi da od profesorske plate ne može da se živi ali može da se preživi i zbog toga sam uz to što sam nasledio od dede i oca samo malo nadogradio i proširio, tako da se može napraviti još jedna profesorska plata uz znanje o medu i rakiji. Ali bez ljubavi se ne može raditi, morate da volite ovaj posao," zaključio je Zoran.

Dovoljan je samo jedan pogled na Zoranov voćnjak gde se mislilo i na estetiku ne samo na zaradu, pčelarska kućica koja je i mali muzej pčelarstva gde čuva predmete koje je koristio njegov deda, vrškare stare i preko sto godina, podrum pića u kome je sve "pod konac", da zaključite da je kroz sve proizvode utkana ljubav i pažnja. Možda su zato i tako dobrog ukusa i kvaliteta. 


Foto prilog


Tagovi

Pčelarenje Bagremova paša Medovača Orahovača Lozovača Proizvodnja likera Krupanj Krasava Pečenje rakije


Autorka

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upozna svoj kraj iz drugog ugla.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D