Povećanje broja medonosnih pčela u urbanim sredinama ugrožava druge oprašivače

Sve više raste zabrinutost znanstvenika i nekih pčelara da bi ogroman broj medonosnih pčela, posebno u gradovima, mogao ugroziti druge važne oprašivače. 

"Kampanje koje potiču ljude da ih drže u gradovima rezultirale su neodrživim širenjem urbanog pčelarstva. Ovakav pristup spašava samo jednu vrstu, medonosnu pčelu, bez obzira na to kako one komuniciraju s drugim domaćim vrstama", objavio je Royal Botanic Kew Gardens prije godinu dana.

Dakle, poanta je u raznolikosti. Svi već znaju za medonosnu pčelu i njezinu važnu ulogu u očuvanju našeg okoliša. A znamo li da postoji i ogroman broj oprašivačke biološke raznolikosti: oko 270 vrsta pčela samica i oko tridesetak vrsta bumbara, kojima također treba naša pomoć?

Upitan opstanak drugih oprašivača 

Pad broja medonosnih pčela je zaustavljen, gledajući u prosjeku, naravno. Tako i FAO, UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu izvještava da na svijetu postoji velik broj košnica s njima, a mnogo rjeđe se mogu primjetiti ostali korisni kukci koji se nalaze u nezavidnom položaju suočavajući se sa sve većim manjkom hrane. Upozorava se da su pojedine vrste nekad sveprisutnih poznatih oprašivača doista na rubu izumiranja.

Globalni čimbenici pridonose stresovima s kojima se suočavaju oprašivači, skupina koja uključuje ne samo medonosne pčele već i šišmiše, muhe, moljce, ose, ptice, leptire i kornjaše.

"Šuma je prirodan dom mnogim životinjama i sve češće 'grmljavinske' utrke po puteljcima motorima za motokros te pojava sve unosnijeg Quad turizma postaje previše stresna za oprašivače, što također uzrokuje izumiranje", upozorio je i dr.sc. Danilo Bevk znanstveni suradnik u Odjelu za istraživanje ekosustava na Nacionalnom institutu za biologiju u Sloveniji.

Na sastanku europskih ministara okoliša dr. Bevk je predstavio značaj i ugrozu oprašivača i pilot projekt praćenja divljih pčela u Sloveniji. Glavna poruka je bila: "Bez raznolikosti oprašivača nema osiguranja hrane, a situacija se pogoršava. Hrane je sve manje, kako za medonosne pčele tako i za sve ostale oprašivače."

Sve je veći nedostatak i cvjetnih resursa u gradu i na selu. Izgubili smo prema procjenama trećinu nekad dostupnog nektara od 1950-ih. Stvori li se dodatno neravnoteža problem bi mogao biti i veći.

Potrebna redovita kontrola broja pčela 

U Hrvatskoj s druge strane urbano pčelarstvo nije toliko razvijeno, no neke udruge prepoznale su problem i shvaćaju kako u gradovima, posebno onim većim poput Zagreba, Splita, Rijeke, trebaju biti prisutni i ostali oprašivači.

Kao rezultat neravnoteže u tradicionalnim staništima prilagođenim insektima, urbani prostori postaju sve veći spas za nevolje koje su ih pogodile. Kod nas se tom kontrolom prisutnosti i ravnomjernijim rasporedom bavi zasad samo Hrvatska pčelarska služba 112 koja rojeve nepoznatih vlasnika iz gradskih centara zbrinjava, liječi i smješta na različite lokacije širom zemlje.

Mišljenja o urbanom, kao i u svemu kad je pčelarstvo u pitanju, su podijeljena. Krajem 2019. godine je u Zagrebu jedna od točaka Sjednice gradske skupštine bila i Urbano pčelarstvo. Udruga HUP Pčelinjak je pokrenula niz anketa u kojima su se stanovnici izjašnjavali po pitanju njihova držanja u gradu. Naime, u udruzi smatraju kako je držanje pčela u urbanim sredinama moguće ukoliko se uz pridržavanje svih mjera njihov broj redovito evidentira prati i kontrolira.

Da je to moguće dokazali su i pčelari Poreča. U naselju Mate Balota, u blizini boćališta, na zelenoj površini okruženoj bršljanom i stablima graba, otvoren je prvi urbani pčelinjak. Inicijativa koju je, na prijedlog Udruge "Nektar", podržao Grad Poreč.

Nekontrolirano širenje bilo koje vrste nije dobro za drugu 

Kolika je važnost ovih malih kukaca najbolje znaju oni koji su s njima svaki dan – pčelari, kojih u porečkoj udruzi ima ukupno 55, što je 20 posto svih pčelara Istre. Njihov se broj u posljednje tri godine povećao za 30 posto, te ukupno imaju 2.000 košnica.

Suživot s ostalim oprašivačima je moguć, ali samo cjeloživotna edukacija pčelara i praćenje svih novih svjetskih trendova - smatraju u udruzi "Pčelarstvo online", omogućit će pravilnu raspodjelu prirodnih resursa. Kao drugo bitno po pitanju opstanka oprašivača smatraju povećanje broja cvjetnica pa su preko Hrvatske pčelarske službe 112 pokrenuli trend u svijetu - "bombardiranje" bombicama zemlje u kojima se nalaze različite sjemenke.

U prirodi, smatraju, su potrebne i ose i stršljeni, no nekontrolirano širenje bilo koje vrste nije dobro za druge baš kao ni sve veća betonizacija naših zelenih površina. To je kobno za sve oprašivače, kako pčele, tako i ose, bumbare, pčele samice, leptire i ostale.