Pčele se bude - vrijeme je za detaljan pregled košnica!

Počeo je ožujak - mjesec za koji stari hrvatski nazivi glase: regurjevščak (po blagdanu sv. Grgura I.), sušec, protuletnjak. Na poljskom jeziku za njega se govorilo "łżykwiat", "łżekwiat" i "łudzikwiat" što je bilo u smislu kako vrijeme "laže cvijeću", odnosno kako vrijeme prevarom uranjuje brži izlazak cvijeća iz zemlje. A u pčelarstvu je to vrijeme kada pčelari mogu polako početi zbrajati zimske gubitke na pčelinjaku.

Tek sada u našim krajevima, a nikako prije, otprilike od sredine mjeseca pa na dalje, ovisno naravno o godini i o lokaciji pčelinjaka, se vide ukupni rezultati prošlogodišnjeg jesenskog uzimljavanja pčelinjih zajednica. Teško je unaprijed odrediti datum kada odraditi nešto bez obzira radi li se o određenoj ili više lokacija. To treba procijeniti svaki pčelar za sebe. U ovom mjesecu prerano je gore nego da malo i "zakasnite" s prelistavanjem okvira u košnici. Eventualne gubitke možete procijeniti i preko leta košnice isto kao i ima li u nekoj mjeri premalo pčela. 

Naime, zimski su gubici, nažalost, uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tijekom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U ožujku na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.

Uvjeti koji nam ukazuju na stanje košnice:

• Prisutne sve faze legla (dakle ne tražimo maticu), larvi i pčela
• Matica ima dovoljno mjesta za zalijeganje
• Ima dovoljan broj pčela svih starosnih skupina kako bi se mogle brinuti i o podmlatku i o unosu nektara i peluda
• Na pčelinjaku je prisutna voda u higijenskim pojilicama
• Uvijek ima dovoljno hrane unutar i/ili izvan košnice
• Prostor je prikladne veličine ovisno o brojčanom stanju košnice

Preporuka je i dalje tjedno pratiti stanje zajednica ne bi li na vrijeme uočili eventualne probleme. Naravno da za sve gubitke pčela tijekom zimovanja nisu nužno krivi sami pčelari, oni se događaju i u prirodnim staništima možda i u većoj mjeri samo se za njih ne zna toliko niti ih je moguće u potpunosti pratiti.

Zimskih je gubitaka u pčelarstvu uvijek bilo, no težnja je svakog ozbiljnog, educiranog i savjesnog pčelara bez obzira na broj košnica da te gubitke svede na "minimum minimalnog minimuma". Nekima to uspijeva bolje dok drugima malo lošije. Tako je prema nekim procjenama do 5-10 posto gubitaka zadovoljavajuće dok se iznad tog postotka smatra većim ili manjim neuspjelim izlaskom iz zime.

Pregledajte košnice detaljno

Iako su zimski gubici stvarnost i u prirodi zbog globalizacije uvelike prelaze one prosječne u pčelinjacima i to do 5 posto. Sve iznad tog postotka moguće je spriječiti pažljivijim radovima na pčelinjaku i svakodnevnom edukacijom pčelara bez obzira na godine staža u pčelarstvu.

Dakako da nije isto imate li gubitak od 5 posto ako imate 5, 50 ili 500 košnica. Njihov manji broj s istim postotkom gubitaka se osjeti na proljeće uvijek više i teže se nadoknađuje. Ako smo sve u jesen i tijekom zime radili kako treba gubici će nam uvijek biti zanemarivi.

Najgori su gubici kojima svjedočimo 20-30 i više posto, tu je nešto stvarno krenulo u pogrešnom smjeru tijekom samog uzimljavanja, ali i brizi o ovim korisnim kukcima tijekom same zime.

Najvažniji posao u ožujku, iako su naravno svi poslovi uvijek sami po sebi važni, je kada to vrijeme omogući detaljan pregled stanja preostalih uspješno prezimljenih zajednica i uklanjanje onih košnica koje to nisu uspjele. Tek nakon detaljnog pregleda stanja uz sanaciju gubitaka možemo kasnije početi s planiranjem nadolazeće sezone koja nas očekuje.

Taj prvi pregled ne obavljamo za previše vjetrovita vremena i ne kod temperaturama ispod 15-16°C što će ovisiti ne samo o smještaju pčelinjaka, je li u hladu ili na suncu već i o nadmorskoj visini, je li uz obalu ili primjerice Gorskom kotaru.

Kako izvršiti detaljan pregled?

Prije pregleda svu potrebnu opremu prethodno približimo košnicama koje smo taj dan imali namjere pregledavati. Uostalom sve radove u pčelinjaku uvijek moramo počinjati na takav način. To je osnovni uvjet da ćemo brzo, bez nepotrebnog uznemiravanja pčela i pretjeranog "provjetravanja" legla i zajednice izvršiti pregled.

Prvo ustanovimo temeljem pronađenog legla u svim stadijima unutar okvira ima li zajednica maticu. Legla dakle trebaju biti u svim stadijima: jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo. Stanje ocjenjujemo prema tome da mora biti pokriveno neprekinutim plohama unutar ćelija saća. Kod okvira na kojima se nalazi i poklopljeno, središnji dio legla je poklopljen dok se prema krajevima nalazi mlađe leglo.

Kod procjene zdravstvenog stanja pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće. Na njima ne bi smjelo biti nikakvih mrlja te ukoliko ih ima zaključujemo da je ta zajednica prezimila na nekvalitetnoj hrani (medu) i u neprikladnim uvjetima.

Okvire sa starim saćem zamijenimo unaprijed pripremljenim novim okvirima koje će pčele doraditi čime preventivno sprječavamo neke od bolesti i pčelinjeg legla te utječemo na zdravstvenu ispravnost svih proizvoda.

Osigurajte hranu pčelama

Početkom ožujka zalihe hrane su također, uostalom kao i tijekom cijele godine, bitne. No, u ožujku tim više jer u tom mjesecu izlaze prve brojnije generacije pčela koje će nam kasnije unijeti u košnicu određene zalihe pčelinjih proizvoda. Nema li zajednica dovoljno hrane koju ocjenjujemo odokativno, dakle oko 6-8 kg meda na okvirima početkom ožujka i moguće 5-6 krajem, tada zajednicama dodajemo dodatne spremljene okvire s medom kako bi imale u svako doba dovoljne zalihee. Uvijek možemo koristiti i Veićevu metodu "autoprihrane pčela" preostalim medom iz košnice ili nešto što je vama dostupno, a ovim životinjicama prihvatljivo.

Kod prvog proljetnog pregleda usporedbom preko postojećeg legla bilježimo plodnost matice. Slabe ili bolesne zajednice utječu direktno i na to jer virusi i bolesti (nozemoza, varoza,, bolesti legla…) koji se mogu javiti u pčelinjoj zajednici prema istraživanjima utječu i na nju.

Slabije zajednice, one koje nemaju zaposjednuto bar 5 ulica pčela, bez razmišljanja pripajamo drugim jačim ili istima u cilju dobivanja jačih. Razlog je da se uložen trud u razvijanje takvih najčešće ne isplati jer će jače daleko prije doseći snagu da nam sakupe proizvode i da ih možemo umnožiti po potrebi. Prije postupka pripajanja dakako treba utvrditi jesu li obje zajednice zdrave pa time i sposobne za dalje proljetno širenje i jačanje.

Pčelinjim zajednicama koje imaju od 5-7 zaposjednutih ulica prilikom prvog pregleda smanjujemo prostor košnice po potrebi. U onom prevelikom one će neuspješno grijati leglo prilikom hladnijih noći, a poznata je stvar da se ugodnije osjećaju u skučenijem nego u prevelikom prostoru. Zajednice iznad 8 ili 9 okvira su sposobne za samostalan napredak i njima ako je potrebno samo dodajemo nove okvire sa satnim osnovama i hrane po potrebi. Broj okvira nemojte shvaćati doslovno. Jedan više ili manje neće igrati preveliku ulogu u stanju važe zajednice i lako će ga pčele "odraditi".