Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hladni talas
  • 26.02.2021. 16:00

Pčele izlaze iz košnica, ali šta kada ponovo zahladni?

Ovaj izlazak iz košnica im dobro dođe upravo zbog mogućnosti da prikupe polen, navodi pčelar Vladimir Hunjadi.

Foto: Depositphotos/klagyivik
  • 2.169
  • 353
  • 0

Topliji dani izmamili su pčele van košnica što im, u ovom momentu odgovara za prikupljanje polena. Međutim, iako je ova promena vremena dobro delovala na njih, ponovno zahlađenje moglo bi da ima loš uticaj. Iz pčelinjaka Vladimira Hunjadija iz Novog Sada pčele su već počele da izlaze i uveliko donose polen.

"Nose velike količine polena, to im je sada potrebno, to su belančevine, a bez njih ne bi se mogao stvoriti nijedan novi život. Ovaj izlazak iz košnica im dobro dođe upravo zbog mogućnosti da prikupe polen. Završile su sa leskom, sada cveta iva. Pčelinja zajednica je još sredinom januara počela reprodukciju, odnosno zaleganje za nove jedinke", kaže Hunjadi i dodaje da ako potraju ove temperature, ona će raširiti površinu novog legla, ali ako dođu hladniji dani, neće biti dobro i može biti pogubno.

Što su pčele jače - biće i više meda

Zbog toga u ovim danima redovno dodaje svojim pčelama šećerno medno testo kako bi, ukoliko zahladi, imale dovoljno hrane.

"Čak iako imaju sa strane zalihe, ako bude hladnije, to im neće biti dostupno. Leglo ne smeju da napuste, a ako se ne hrane kako treba, može doći do uginuća. Moramo dobro da ih pripremimo. Ja ih kontrolišem sada, dodajem medno testo onima koje su jače i koje su već dosta pojele, a one slabije približavam testu, leglu, matici kako bi im bilo dostupnije", kaže naš sagovornik i dodaje da što su jače, više jedu, pa će i više meda moći da proizvedu kad za to dođe vreme.

Utopljavanje kartonima i stiroporom

On će, kaže, ukoliko temperatura u narednim nedeljama padne, svoje pčele utopliti kartonima, stiroporom i pokušati da ih zaštiti od vetrova koji u Vojvodini mogu biti izuzetno jaki.

"U ravnici je košava jaka i zato im i napravim barijere ispred košnica koje sprečavaju da hladan vetar prodire u pčelinje gnezdo. Protiv prirode ne možemo. Ako nam dođu mrazevi, neće biti dobro. Zato možemo da probamo ovako da ih zaštitimo."

Jedan njegov pčelinjak stacioniran je u Gardinovcima nadomak Kovilja, dok se drugi nalazi između Kovilja i Krupnja na nadmorskoj visini od 450 metara. Razlika u snazi društava je, primećuje, znatna.

Ako nam dođu mrazevi, neće biti dobro, smatra Hunjadi (foto: Andrijana Glišić)

"I u razvoju i u snazi i u svemu ostalom primetna je razlika. U mnogo boljem stanju su ove na višoj nadmorskoj visini, dok je u ravnici teža situacija, mnogi pčelari u ravničarskim predelima se žale da su im pčele slabije", ukazuje naš sagovornik.

On svakako, podseća, svoje pčele ni u jednom momentu ne ostavlja bez zaliha i napominje da je to ključno za dobar razvoj i njihov opstanak.

"Na početku zime im ostavim minimum 10 kg hrane i održavam i dodajem im u narednim mesecima, moraju da imaju između 15 i 20 kg u košnici. Od novembra do sada potrošile su svega kilogram na mesečnom nivou, ali ovih dana počele su mnogo više upravo zbog novog legla, izlaženja, prikupljanja polena, troše se i samim tim više jedu", kaže Hunjadi i dodaje da u februaru u dve nedelje pojedu dva kilograma, a u martu očekuje da će potrošiti i 10 kg, a nemaju kako da nadomeste to u ovom momentu i zato je neophodno da im dodaje i održava zalihe.

Dragocen polen

Da bi pčelinja zajednica bila očuvana, osim dovoljnih količina zaliha, neophodno je i da su pčele na vreme istretirane protiv varoe i drugih bolesti, napominje predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Radivoje Stojanović.

"Ako je sve to urađeno, ne bi trebalo da postoji bojazan za period koji sledi. Ovo vreme ne može negativno da utiče na njih, polen je uvek dobro došao u košnicu. Trenutno imamo dobru situaciju. Ovi topliji dani izmamili su ih na pročisni let, olakšale su svoj organizam, izbacile štetne materije, ušle u polensku pašu", kaže Stojanović i dodaje da je taj polen veoma dragocen za razvoj legla, posebno sada kada matica malo više seje i priprema zajednicu za prvu, voćnu, pašu.

Još uvek, smatra, nema potrebe za posebnim radovima oko pčela, već treba sačekati još dve do tri nedelje.

Pčelari obilaze pčelinjake i nadaju se pravoj zimi posle loše godine

"Temperature nisu takve da bi imalo potrebe da se radi nešto u košnici, one same diktiraju, matica diktira leglo, tek od 15. marta ćemo početi da otvaramo košnice, da vidimo šta i kako. Sada eventualno može da se interveniše ukoliko je matica stradala ili ukoliko se pojavi neki problem, da se pogleda da li ima dovoljno hrane i da li je sve u redu u pčelinjem društvu."

Čak i ako prebrode period mogućeg zahlađenja, briga svih pčelara jeste kako će proći prva, voćna, paša zbog sve češćeg trovanja pčela različitih hemijskim preparatima koji se koriste u prskanju voćnjaka.


Tagovi

Izlazak pčela iz košnice Vladimir Hunjadi Polen Hrana za pčele Radivoje Stojanović Utopljavanje pčela


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.