Pčelari strahuju: Ne možemo li do košnica prijeti nam smanjenje prinosa do 70%

Nova situacija i uvođenje strogih mjera kretanja zbog korona virusa dovelo je u neugodan položaj i naše pčelare, pogotovo one starije od 65 godina. 

Osječka televizija porazgovarala je sa Slavkom Stojanovićem, predsjednikom Saveza pčelara Osječko-baranjske županije koji je otkrio kakvo je trenutno stanje i hoće li se moći zbog pandemije obaviti sve radove koji su potrebni.

Kako je otkrio, Hrvatski pčelarski savez uputio je prema Ministarstvu poljoprivrede dopis. “Prije svega ljudi do 20. travnja trebaju dostaviti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju svoje račune da bi dobili povrat sredstava. Problemi su kao i sa svim ostalim robama u transportu, puno sredstava dolazi uvozom, a zbog novonastale situacije to je sve onemogućeno”, pojašnjava Slavko. 

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo internet stranicu, pitajte što vas zanima

Drugi zahtjev je omogućiti proizvođačima obilazak košnica. Naša većina pčelara je starije dobi, preko 65. godina te su iz saveza zamolili da im se omogući nesmetano obilaženje pčelinjaka uz naravno određene mjere opreza. “Ne vidim ovdje problem jer mi većinom sami obilazimo našu proizvodnju. U prirodi smo i ne nanosimo štetu ni sebe, a pogotovo ne drugima”, kaže predsjednik pčelara. 

Čak do 70% manji prinosi ako im se onemogući rad

U Hrvatskoj ima oko 700-800 pčelara koji su evidentirani u savezu, a oni posjeduju 34.000 do 36.000 pčelinjih zajednica.

“Sada su počeli intenzivni radovi u pčelinjacima. Svakom pčelaru je bitno skoro svaki dan otići do svojih pčela, a ako im se zapriječi dolazak doći ćemo u situaciju da će nam se zajednica izrojiti što će dovesti do smanjenja prinosa za čak 50 do 70% ako ne i više”, upozorio je Stojanović.

Pčelari u velikim problemima: Zbog korone ne mogu hraniti svoje pčele

Uvoz kineskog i poljskog  meda u Hrvatsku se smanjuje. U 2019. godini uvezlo se 500 tona, dok je samo godinu dana ranije 1.500 tona više. 

"Ne znamo jesu li ljudi prepoznali finoću našeg domaćeg ili je ostalo zaliha iz 2018. godine, ali nam je drago da uvoz meda sve više pada. Po iskustvu znam da dosta ljudi kupuje od domaćih proizvođača, na kućnim pragovima“, kaže Slavko te dodaje: "Koliko god situacija bila loša iz nje možemo izvući neku korist. Naš med bi ako se ovako nastavi ove godine mogao imati velike prinose i odličnu kvalitetu te  imamo mogućnost boljeg plasiranja na tržište kako domaćeg tako i strano ako mu se to omogući, a trebalo bi.“

Više o ovoj temi možete pogledati u videu: