Pčelari: Pesticidi će uništiti pčele

Pčelari u istočnom dijelu Hrvatske, gdje je i najviše zasijanih poljoprivrednih površina, sa zebnjom prate tretiranje jesenskih usjeva i očekuju cvjetanje proljetnih poljoprivrednih usjeva kukuruza i suncokreta.

Naime, kako navodi Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, strahuje se da bi moglo biti većih razmjera pomora pčela, posebice nakon što procvjetaju navedeni usjevi jer se u velikoj mjeri u cilju zaštite od bolesti i korova tretiraju sredstvima koja su već poznata kao uzročnici njihova ugibanja.

Kako doznajemo od pojedinih pčelara, ove je godine uporaba pesticida nešto izraženija jer su neke sjemenarske kuće, u cilju da prodaju što više sjemena, uz njega poklanjali i pesticide. Pajnić navodi da pojačana uporaba pesticida izaziva pomor pčela i u ostalim zemljama u regiji, a najnoviji slučaj, dodaje, nedavno je zabilježen u Sloveniji.
- Za razliku od pomora pčela koje smo od pesticida imali lani kod Dugog Sela i Voćina, gdje se nije uspjelo utvrditi od kojeg su točno sredstva pčele uginule, u Sloveniji je to utvrđeno. Smatram da bi se svi poljoprivredni proizvođači trebali malo više disciplinirati u proizvodnji, jer bi nam pretjerana uporaba pesticida mogla uništiti sve pčele - kaže Pajnić. Neki do pčelara podsjećaju da je jači pomor pčela prouzročen uporabom pesticida primjetan lani, kada je bilo čak i slučajeva da su pčele ugibale nakon što su sletjele na cvijet suncokreta.

Što se tiče zimskih gubitaka pčela oni su, kaže Pajnić, svedeni nakon više godina u nezabrinjavajuće okvire.
- Značajnije zimske gubitke pčela imali su jedino pčelari koji još ne znaju svoj posao, odnosno oni koji nisu prošli edukaciju - jasan je Pajnić.

Ako se izuzmu svi ovi problemi - kako naglašava Pajnić - medna sezona je krenula vrlo dobro za pčelare.
- Ove je godine izuzetno dobro medila uljana repica, dobro je zamedio i bagrem, istina malo je usporio jer je bilo loše vrijeme. Prema svemu sudeći ove bismo godine, naravno ako ne bude nekih većih problema, na području Osječko-baranjske županije opet mogli očekivati ukupnu proizvodnju meda od oko 1.000 tona. Usporedbe radi, lani je proizvedeno samo 600 tona meda - kaže Pajnić.

Pčelari ostali bez poticaja

Pajnić navodi da pčelari mogu biti zadovoljni visinom otkupne cijene meda. “Trenutno otkupljivači nude za ove proljetne medove 18 kn/kg, a očekuju da će cijena biti i 20 kn/kg, dok se otkupna cijena meda od bagrema kreće od 25 do 30 kn/kg”, kaže Pajnić, dodajući kako se pčelari nadaju da će otkupna cijena meda biti visoka jer od ove godine više ne mogu računati na poticaje. Država, naime, više ne potiče proizvodnju meda po kilogramu niti po košnici, već samo ulaganja u novu opremu, ali za ta se sredstva moraju javiti na natječaje.

Zabrinuti i u Agrofavoritu

I Zorana Bilena, vlasnika slatinske tvrtke Agrofavorit, koja je jedan od najvećih prerađivača meda, zabrinjava pomor pčela posljednjih godina. “Mislim da je svijet prepoznao opasnost prekomjerne uporabe pesticida u poljoprivredi, premda se poljoprivredne kulture teško uzgajaju bez prskanja. No, kod nas još uvijek ima dosta površina na kojima se zaštitna sredstva ne koriste i to je naša sreća”, kaže Bilen.

Autor: Zdenka RUPČIĆ