Vlado Stanić iz Dragalića veliki je zaljubljenik u pčelarstvo. Iako je od malih nogu zavolio te vrijedne kukce koji proizvode slatki med i druge vrijedne i ljekovite proizvode, nekada, kaže, nije ni sanjao da će mu to jednog dana biti osnovno zanimanje. Pčelarstvo mu je i ljubav i posao.
Vlado Stanić iz Dragalića veliki je zaljubljenik u pčelarstvo. Iako je od malih nogu zavolio te vrijedne kukce koji proizvode slatki med i druge vrijedne i ljekovite proizvode, nekada, kaže, nije ni sanjao da će mu to jednog dana biti osnovno zanimanje.
Dok je bio mlađi krenuo je trbuhom za kruhom i 23 godine radio u Švicarskoj u jednoj tvornici blizu Züricha. Solidno je ondje zarađivao, ali jednostavno poželio je više slobode i uživanja u životu, na uštrb novca koji je mogao i dalje zarađivati u nekoj tvorničkoj hali.
"Nisam više mogao izdržati takav način života i radnog pressinga u tuđini, odlučio sam se povući u jedan mirniji život, raditi koliko mogu i ono što najviše volim", kaže Vlado. Iako još nije stekao uvjete za mirovinu, 2007. godine doselio se u Dragalić gdje je izgradio obiteljsku kuću. Sada sa suprugom Ivkom živi jednim mirnijim, spontanijim i ljepšim životom. Kada je donosio odluku čime će se baviti nakon povratka, jer morali su si osigurati nekakve dodatne izvore prihoda, Vlado nije dugo razmišljao - odlučio se baviti pčelarstvom.
"Krenuo sam od početka. Prve godine počeo sam pčelariti s desetak košnica koje mi je dao brat Mato i tako mi puno pomogao. Druge godine već sam udvostručio broj košnica, a kad dođeš na 25 pčelinjih društava onda to dalje ide brzo. Svake godine sam širio svoj pčelinjak tako da sada imam više od 100 košnica", priča Vlado o svojim počecima novog života.
Pčelinjak je smjestio na brežuljkastom području na ulazu u selo Gorice, jer nije želio da budu usred naseljenog sela. U okružju su površine s bogatim pčelinjim pašama: od najranijih vrbe, lijeske i proljetnog cvijeća, do šuma bagrema, amorfe, voćnjaka, livada bogatih cvijećem i metvicom.
Ponekad se na obližnjim ratarskim površinama siju veći kompleksi uljane repice. Bogatstvo pčelinjih paša ga je i motiviralo da upravo na tom mjestu drži pčelinja društva.
Vlado je osnovao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, uplaćuje si mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Član je i novogradiškog Pčelarskog društva Nektar. Kako kaže, omogućio si je samozapošljavanje na vlastitom gospodarstvu. "Nije lako, posebno kada naiđu godine poput prošle sa čestim i obilnim kišama, kada su pčele imale malo povoljnih prilika za unos meda, tako da lani gotovo i nisam vrcao", kaže Vlado. Dodaje da je upravo zbog tako loše godine vodio veliku skrb o prihranjivanju pčela i njihovom zdravstvenom stanju, osobito sada u zimskom razdoblju. Zadovoljan je stanjem u pčelinjaku jer do sada nije imao većih gubitaka. Nedavno, kada sam pripremao ovu reportažu, bio je topliji dan pa su pčele već naveliko izlazile iz košnica i vraćale se donoseći pelud. Možda i malo nektara.
Uz ulaganje dijela ušteđevine iz Švicarske, Vlado najveći dio posla oko izrade košnica obavlja sam. Stolarija mu je hobi, pa u tom poslu uživa u zimskim danima kada je manje posla u pčelinjaku. Za to najviše koristi vrbovinu i jelovinu. Nabavio je valjke i sam izrađuje satne osnove od voska iz svog pčelinjaka koje su se, kako tvrdi, pokazale puno boljima od onih kupovnih. U međuvremenu u proteklih osam godina dobro se opremio potrebnim pčelarskim priborom, pa sada više ne mora toliko ulagati, nego punu pozornost posvetiti pčelama, osobito zaštiti od bolesti i štetnika, a najčešća je varoa.
Pčelarstvo je velika tradicija i ljubav u Vladinoj obitelji, time su se u rodnoj Hercegovini bavili njegov djed Ivan i otac Marko, a kada su prije šezdesetak godina doselili u Slavoniju, nastavili su braća Luka, Petar i Mato te njihova djeca Marko, Slavko, unuci Ivan, Ivica i Kruno.
Tako da su Stanići nositelji pčelarstva ne samo u Dragaliću nego i u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije. Zato i ne čudi što se nakon povratka ovaj 62-godišnjak odlučio za rad s vrijednim pčelama.
S Vladom smo u pčelinjaku zatekli i njegova nećaka Branka Šagolja iz Kostajnice, sela na obali Jablaničkog jezera. Ponekad pomogne Vladi, pomalo od njega i uči jer se i sam bavi pčelarstvom. "Volio bih da se ovim poslom bavi više mladih ljudi, u ovom dijelu Slavonije ima mogućnosti za to. Ja za sada prodajem med i rojeve, možda ću se ubuduće baviti i prodajom drugih pčelinjih proizvoda", kaže Vlado.
On u ovom poslu ne gleda uvijek samo na korist, nekada, kao prošle godine, ulaganja su bila puno veća od dobiti. Ali trebalo je održati jaka društva koja će možda ove godine unijeti puno više meda.
"Iako je to ponekad težak posao, tu se ponekad fizički dobrano umorim, ali i psihički odmorim. Oko pčela radim s velikom voljom, uživam gledati kako vrijedno rade. Da smo mi ljudi vrijedni kao pčele i mravi, gdje bi nam bio kraj", kaže Vlado dodajući da mu je pčelarstvo svojevrsna radna terapija.
Povezane stočne vrste
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autor