Neke od glavnih paša moraju se pronaći selidbom

Seleće ili neseleće pčelarenje? U vrijeme kada je većina pčelarila AŽ košnicama i one su bile uz kuć,u bilo je moguće takvo pčelarenje. Jer tada je bilo dovoljno proljetne paše iz seoskih voćnjaka i okolnog rita za proljetni razvoj, livade te lipa i bagrema u okolnim šumama.

U blizini kuće pčelar je često obilazio pčele pa mogućnost nekontroliranog izrojavanja zbog napučenosti legla i nedostatka mjesta za nove pčele nije bila problem.

No, pčelari danas više ne pčelare uz kuću. I svi ozbiljni pčelari prešli su na LR košnice. Prednost tzv. AŽ košnice je što je ipak pogodna za ugradnju u seleće paviljone, prikolice, stare autobuse i slično i laka je za selidbu. No, ograničenost prostora za rad matice i teži rad s okvirima su jedini nedostaci kojih se možemo sjetiti. Kada se plodište ispuni leglom, vrši se prebacivanje okvira s leglom u medišni prostor, čime se proširuje prostor za leglo i tu se nalazi rješenje, ali pčelar mora biti tu brz. I danas je ipak kod ogromne većine LR košnica.

Seleće ili stacionarno pčelarenje?

Nije lako seljenje, ali mjesta u medištima ima dovoljno, a proizvodnja meda više nije samo usputni posao na imanju. Danas je pčelarstvo uglavnom i jedino zanimanje OPG-u i iz svake zajednice treba izvući maksimum. No, i danas ima stojećih pčelara.

Dalibor Vidaković iz Valpova

Posebice u krajevima gdje u okolici imaju pored jake proljetne paše još barem tri jake paše. Tako nam primjerice priča Dalibor Vidaković, pčelar iz Valpova kako je dio njegovih 60 košnica tipa LR stacionarno na području sela Marijančaci. No, ipak mnogo seli. U Baranju u posljednje vrijeme ide na suncokret i zlatošipku, dok u Orahovicu seli na pašu lipe. Međutim, za društva koja ostavlja, da tako kažemo, doma, ima također dovoljno paše jer ima u proljeće uljane repice što je važno za jaki proljetni razvoj, ali ima i nešto lipe i bagrema. No, ističe da posljednje četiri godine ima i pašu medljike.

Košnice na jednom mjestu, dio se seli

Tomičić Robert je iz Voćina. U razgovoru s nama ističe da ima u svojoj blizini dosta paše i on svoje LR košnice ostavlja stalno na jednom mjestu. Ima i bagrema i cvijetne livade tako da se odlučio za takvo pčelarenje. Njegovo imanje posjeduje 100 LR košnica. Ističe, i kako su mu sada pčele zdrave i da su sve prezimile. Priča da je koristio u prihrani Apis detoks i ove zime nije bilo gubitaka.

U Slatini pčelari i Siniša Kokorić, on je također zadovoljan jer su mu svih 57 zajednica uspješno prezimile iz istog razloga kao i kod Tomičića i Vidakovića. On svoje pčele dijelom seli u Voćin, a dio njih ostavlja stalno doma. Pčelarstvom se bavi 17 godina i uvijek je imao barem 10% pomora nakon zime.

Ove godine nakon upotrebe sredstva koje izvrši detoksikaciju pčela gubitaka nema. No, on je također jedan od pčelara koji će dio zajednica seliti, a dio ostaviti na stacionaru.

Tako će i ove godine odseliti zbog paše kestena u Voćin. No, ove pčele koje ostaju na stacionaru ako ne mede bagrem kao prošle godine uđu u bezpašno razdoblje pa ih u lipnju već treba prihranjivati. No, kaže da mu je jako važna paša kestena u Voćinu, no ako kesten i izostane - tamo traje paša lipe. Inače seli i na okolne paše gdje se ukaže prilika.