Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izvoz meda
  • 25.07.2018. 14:00

Med iz Srbije najviše vole Italijani

Proizvodnja meda je porasla jer su ljudi prepoznali ekonomski interes u pčelarstvu. Pčelar Dušan Mirić, iz Belanovice, kaže da je svako ko je imao 50 ili 100 košnica povećao je svoj pčelinjak, dodajući da dok nije krenuo izvoz (2008. godina) cena je bila 1-1,8 evra po kilogramu, a sada je cena bagremovog meda 3,8 evra za kilogram.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 3.358
  • 183
  • 0

Firma "Apicase Honey", iz Belanovice, otkupljuje med već 7 godina od preko 1.400 pčelara širom Srbije. Osnovana u partnerstvu sa italijanskim vlasnikom i Dušanom Mirićem, ova firma je jedna od većih izvoznika srpskog meda za strano tržište. Broj košnica u Srbiji se duplirao, u poslednjih 10 godina, a sam Mirić trenutno ima čak 1.200 košnica.

"Sama proizvodnja je porasla jer su ljudi prepoznali ekonomski interes u pčelarstvu. Svako ko je imao 50 ili 100 košnica povećao je svoj pčelinjak. Mi smo imali cenu meda 2008. godine od 1 do 1,8 evra, dok nije krenuo izvoz, a sada je cena bagremovog meda 3,8 evra za kilogram. U najboljim godinama, kao što je bila 2015. cena je dostizala i 4,5 evra. Ipak, cena zavisi od vrste i klase meda. Na primer, postoje tri klase bagremovog meda, prva je trenutno 3,8, druga je 3,7 i treća je 3,5 evra za kilogram, a one su promenljive u zavisnosti od tržišta i godine ”, kaže Mirić, sada menadžer firme "Apicase honey", iz Belanovice.

Italijani najviše cene sortni (bagremov) med

U dobrim godinama izvoz meda preko 3.000 tona

U dobrim godinama ukupan izvoz meda iz Srbije dostiže i 3.300 tona, dok u prosečnim kao što je ova od 2.500 do 2.700 tona. Bez obzira na vremenske uslove tokom godine, "Apicase honey" da bi otkupio med, proizvođač mora da ispuni određene uslove. Najpre se uzimaju uzorci i šalju u Italiju na analizu. Ukoliko rezultati pokažu odsustvo antibiotika, šećera i u potpunosti prođu kontrolu kvaliteta, med se od proizvođača otkupljuje i smešta u metalnu burad plastificiranu iznutra koja predstavlja standardnu amabalažu za trgovinu.

"Kada je reč o kvalitetu, Italijani više traže sortni med - dakle, više su zainteresovani za bagremov med nego med od, na primer, više biljaka, kao što je kod nas jako kvalitetan livadski. Za njih je to poliflorni med koji se koristi u indrustriji, na primer, u kolačima. Mi sada radimo na tome da ga deklarišemo kao "planinski" med, da mu tako damo neko geografsko poreklo. Međutim, kod nas je problem sa livadskim medom što je on nestandardizovan, pa je u jednom kraju Srbije braon, u drugom "crnji" i tako dalje. S druge strane, bagremov med je standardizovan, traži se da bude svetao i da dugo ne kristališe", objašnjava Mirić.

Dušan Mirić pored metalne buradi u kojoj se transportuje med

Minimalna proizvedena količina mora biti 300 kg

Minimalne količine koje jedan pčelar mora da ima da bi ostvario saradnju sa ovom firmom je 300 kilograma. Med se otkupljuje tokom cele godine, mada najviše od juna do januara sledeće godine. Nakon što med zadovolji sve kriterijume, pčelaru se isplaćuje 30% novca avansno, a ostatak 5 nedelja nakon otkupa.

"Taj med plasira se od mesta Bibijena, u blizini Firence, na teritoriju cele Italije, preko velikih trgovinskih lanaca, a sada snabdevaju i hotele. Krenuli smo ove godine sa medom u saću i već smo za sledeću godinu dogovorili preko 10.000 ramova meda u saću koje služe za doručak u hotelima. Ram je prekriven medom na poslužavniku i gost može da kašičicom otkine med sa saćem i to jede za doručak", kaže Mirić.

Med iz rama sa saćem

Otkupljuju je i polenov prah, pčelinji otrov, rojevi

Med u saću je tek početak. Trenutno se otkupljuje i polenov prah, a tržištu je zanimljiv i pčelinji otrov, kao i sve traženiji pčelinji rojevi, međutim zbog nesertifikovanosti i zakonskih prepreka, na otrov i rojeve, kaže Mirić - mora se sačekati.

"Trenutno se otvaraju i druge mogućnosti, krećemo u rad sa organskim medom. U Italiji 60-80% odsto pčelara radi organsku proizvodnju, a ovde još uvek nema izvozni pčelinjak koji proizvodi organski med sa odgovarajućim sertifikatom. Mi smo pričali sa vlasnikom i on je zainteresovan za 100 tona ako ima takvog meda, jer kažu da tražnja organskog meda raste 10 odsto godišnje. To je velika mogućnost jer su organska i neorganska proizvodnja u pčelarstvu vrlo slične. Meni ovde kažu, "srpsk"i med je apsolutno organskog porekla, ali nemate papir da to i dokažete i tu nastaje problem", naglašava objašnjava menadžer firme "Apicase honey".

Tržište traži neprekidnu isporuku

Uprkos broju kooperanata ove firme koji se povećava i kvalitetu srpskog meda, tržište traži kontinuiranost isporuke, pa je nemoguće sav med prodati u jednom mesecu, kako bi mnogi pčelari početnici to voleli. Ipak, prema rečima Mirića, u poređenju sa okolnim zemljama, na osnovu troškova proizvodnje i krajnje cene otkupnog meda, sprski pčelari bolje posluju.


Tagovi

Med Srbija Izvoz Italija Apicase Honey Belanovica Dušan Mirić Bagrem Ram sa saćem Količina Kvalitet Organski med


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...