Kadulja cvjeta, ali ne medi: Suša na Lošinju ugrozila pčele i pčelare?

Pčelarstvo je jedna od tradicionalnih djelatnosti na našim otocima, a obilje biljaka, većinom ljekovitih, otočnom medu osigurava posebnu kakvoću. Jedan od njih je i Lošinj,  daleko poznat po svom zraku obogaćenom eteričnim uljima ljekovitog bilja. U ovo se doba godine taj biser Jadrana plavi i ljubičasti od cvjetova kadulje, na kojima se goste pčele i ostali oprašivači. No, ove godine zbog velike suše koja je započela već krajem ožujka, vegetacija na otoku Lošinju je vrlo oskudna.

"Iako kadulja na pojedinim lokacijama prekrasno cvate, ona nažalost ne medi zbog konstantnog vjetra koji suši i ono malo vlage koja se ponekad pojavi. Ove godine zbog velike suše koja je počela već krajem trećeg mjeseca, vegetacija na otoku je vrlo oskudna", otkriva nam Mladen Dragoslavić, tajnik Pčelarskog društva Don Dinko Muškardin.

U RH je puno pčelara, ali malo mladih i još manje žena, Jelena Milošević popravlja prosjek

Kadulja, kao naša najpoznatija otočka medonosna biljka, inače je vrlo otporna na dugotrajne suše, ali da bi iz njenih cvjetova potekao nektar, vlaga je nužno neophodna. 

Ovogodišnji urod će biti vrlo skroman

"Na našu veliku sreću u rano proljeće je medio otočki maklen pa većini nas pčele nisu do sada bile gladne. U šestom mjesecu se nadamo medljici, drači ili marulji. Intenzivno pratimo prinose uz pomoć pčelarskih vaga i planiramo selidbe unutar otoka. Profesionalni pčelari se spremaju odseliti svoje pčele na kontinent, u potrazi za nektarom", pojašnjava Dragoslavić te dodaje kako su najteže pogođeni oni koji stacionarno pčelare.   

"Njima predstoji borba za opstanak i nada da ostatak ljeta neće biti ovako suh. Najvažnije je kakva će biti jesen i hoće li se pčela uspjeti spremiti za zimu. Hrana nije jedini  problem. Puno veći problem bit će nedostatak cvjetnog praha koji je osnova za stvaranje kvalitetne zimske pčele", upozorava Mladen.

Silvio Bertone: Najgore je kada se samo računa dobit, a ne razmišlja o problemima

Svaka teška godina rezultira promjenama u sustavu pčelarenja, a pošto oni sami ne mogu utjecati na vremenske prilike, jedino što im preostaje da im se prilagode.  Najviše se treba, kako ističu u društvu, ulagati u opremu, kao što je to sustav za nadzor medenja i sisteme za transport i racionalno pčelarenje. 

Nažalost, kako tvrdi Dragoslavić, ovogodišnji urod će biti vrlo skroman. Kod pojedinih pčelara meda uopće neće biti, ali vjeruju kako do poskupljenja neće doći jer ipak najveći dio otočkog meda ide stalnim dugogodišnjim kupcima koji ga dobro plaćaju i u onim plodnim godinama.