Ima 50 košnica, tonu meda i - alergiju na pčele!

U odnosu na bioraznolikost prirodne baštine, pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova na zemlji i jedini kukci koji proizvode hranu koju jedu i ljudi. U skladu se navedenog pretpostavlja da trećina ljudske hrane ovisi o njihovu oprašivanju.

Još od davnine se vjeruje da pčele predstavljaju sve ono što je pobožno, uzvišeno, uređeno i sveto, a da je tome tako, svjedoči i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Branka Uzalec koje u Đakovu postoji više od tri desetljeća. Ne smatra se samo sv. Ambrozije, nekadašnji milanski biskup, zaštitnikom pčelarstva i pčelara. Svaki pčelar prilazi poslu s ljubavlju, brigom i zaštitom. Svaki pčelar je zaštitnik pčelinjih zajednica. Smatra tako i članica ovog gospodarstva, Branka Uzalec koju ni anafilaktički šok nije posve odvojio od pčelarstva.

Nekadašnji hobi prerastao u izvor prihoda!

"U početcima bavljenja pčelarstvom ustanovilo se da sam alergična na ubod pčele pri kojem padam u anafilaktički šok. Problematika se, naime, ogleda u tome što isti predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije te kod potpuno razvijenog šoka mogući smrtni ishod zbog čega sam se neko vrijeme povukla iz tog posla.

Tijekom 30 godina zbog manjka pomoći, vremena i bolesti pčela suočili smo se s gubitkom pčela što je za nas bio veliki udarac. Suprug je dobio otkaz u Piku gdje je radio kao tehnolog. Sada smo oboje u mirovini te smo odlučili tome stati na kraj. S nekadašnjeg selećeg pčelinjaka, prešli smo na stacionirani. Nekadašnji je hobi prerastao u izvor prihoda", objašnjava Branka Uzalec koja smatra da se treba s što više odgovornosti brinuti o pčelama jer su iste jako važne.

Prednosti stacioniranog pčelinjaka u odnosu na seleći

Prednosti stacionarnog pčelarstva u odnosu na seleći su: manji troškovi u samoj proizvodnji, manja uznemirenost pčela te samim time brže razvijanje i jačanje svojih društava, manja mogućnost pogibelji pčelinjih društava i zaraze pčela koje dolaze u kontakt s drugim doseljenim pčelama na istoj paši, zbog čega se obitelj Uzalec odlučila na ovakav oblik pčelarenja.

Kvantiteta meda ovisi o kvaliteti pčela

"Shvatili smo da moramo imati onoliko pčela s koliko možemo ovladati jer kvantiteta meda ovisi o kvaliteti pčela. Dičimo se s oko 50 košnica u kojima marljive radilice ostavljaju svoju dragocjenost koja se koristi kao alternativni lijek brojnim pripadnicima ljudske vrste. Vođeni motom da jedno jako društvo može donijeti meda kao pet slabih, godišnje proizvodimo oko tonu meda koji prodajemo na kućnom pragu, sajmovima i manifestacijama grada Đakova", priča Branka koja se bavi promidžbom, prodajom, etiketama te pružanjem potpore suprugu čiji je zadatak rad s vrijednim radilicama.

Ne primaju poticaje

S obzirom na to da nisu korisnici poticaja, svakim proizvodom bave se s aspekta srca, savjesti, strasti i duha te su učestali pobornici inovacija vlastite proizvodnje. Sukladno tome, u ovo se vrijeme diče livadskim, bagremovim i cvjetnim medom pored kojih proizvode još i propolis, panonski eliksir (koji je mješavina meda, pšenične klice, propolisa i vitamina C, a služi za jačanje otpornosti organizma), panonski eliksir B sa ljekovitom biljkom - vrbovicom, kapi od vrbovice koje su prirodni laksativ, jabučni ocat, melem kremu od meda i voska, a u budućnosti će se okušati i u proizvodnji kreme od propolisa.

Svojim marljivim radom i upečatljivom kvalitetom Uzaleci su osvojili srca brojnih regionalnih potrošača koji se učestalo vraćaju po njihove dragocjene pripravke zbog čega su sretni i na čemu su zahvalni.