Zbog sve nepovoljnijeg položaja, moramo razmišljati godinu, ako ne i dvije unaprijed, kaže Cindrić. Da im priroda ne ide na ruku, slaže se i Goran Pranjić, predsjednik Pčelarske udruge Bilogora – Bjelovar.
Tijekom posljednjih nekoliko godina, s velikim se problemima susreću mnogi domaći pčelari, najviše u pogledu nepovoljnih vremenskih uvjeta.
"Nažalost, pčelarima su se poklopile dvije jako teške i loše godine. Zbog sve nepovoljnijeg položaja, moramo razmišljati godinu, ako ne i dvije unaprijed. Klima je postala jako promjenjiva, sve je teže "održati" pčelu i iz cijele priče izaći sa zadovoljavajućom količinom meda", kaže dugogodišnji pčelar Hrvoje Cindrić iz Bjelovara koji prodaju najviše obavlja na kućnom pragu i trenutno u sklopu OPG-a ima 132 zajednice, od čega je 70 nukleusa.
Bez raznih mjera i potpora, napominje, teško da bi pčelari mogli ostvariti planirano ulaganje u proizvodnju i ostale segmente rada. On je tako iskoristio mogućnost korištenja novčane potpore Bjelovarsko - bilogorske županije, na temelju koje je tijekom 2020. godine uredio unutarnji prostor za skladištenje, vrcanje i punjenje meda.
Mjere za opremanje prostora, napominje, od velikog su značaja, jer se na taj način potiče higijensko - sanitarni standard i ishodovanje R broja, na samom kraju i registracija objekta. Cilj cijele priče je prodaja meda na malo, znači u staklenkama, a ne u velikim bačvama.
"U našoj županiji imamo oko 500 pčelara s više od 27 tisuća košnica. Nekoliko posljednjih godina priroda im ne ide na ruku. Najviše se borimo s klimatskim promjenama i iskreno se nadamo da nas uskoro čekaju bolji dani", istaknuo je Goran Pranjić, predsjednik Pčelarske udruga Bilogora – Bjelovar.
Važno je, kaže, naglasiti kako je pčelarstvo cjeloživotno učenje. Prošle godine su stoga dosta bili fokusirani na edukacije, stručna predavanja, edukacijska i studijska putovanja. "Tko se jednom krene baviti pčelarstvom, zaljubi se u tu poljoprivrednu granu i rijetko kada bilježimo tendenciju pada", napominje i dodaje kako je pojava koronavirusa mnoge građane potaknula na češću konzumaciju meda i pčelinjih proizvoda.
"Mogu reći da su pčelari od korona krize zapravo imali koristi, jer su se ljudi više okrenuli zdravim, prirodnim i ljekovitim proizvodima. Porasla je potražnja za medom svih vrsta, propolisom, matičnom mliječi i cvjetnim prahom jer je poznat njihov povoljan utjecaj na jačanje imuniteta i u borbi protiv virusa", priča nam podsjećajući i da pčelari za vrijeme prošlogodišnjeg lockdowna" u jednom trenutku nisu mogli do svojih pčelinjaka. Srećom, situacija nije dugo trajala jer je Nacionalni stožer civilne zaštite vrlo brzo uveo propusnice.
"Pčelare sada očekuje vrcanje prvog proljetnog meda i nadamo se što boljim rezultatima", pojašnjava Pranjić.
Inače, u cilju očuvanja i proširenja pčelinjeg fonda te stvaranja preduvjeta za daljnju proizvodnju pčelinjih proizvoda na sviom području, u proračunu Grada Bjelovara za ovu je godinu rezervirano 150 tisuća kuna za sufinanciranje proizvodnje i držanja pčela s 30 kuna po svakoj zajednici upisanoj u Evidenciju pčelara i pčelinjaka Hrvatskog pčelarskog saveza. Ukupni iznos potpore po jednom OPG-u može iznositi najviše četiri tisuće kuna. Za potpore u ovoj godini prijavilo se ukupno 60 pčelara te je svima odobrena tražena potpora.
Osim bjelovarskih i čazmanski pčelari mogu računati na financijsku pomoć Grada. Iz proračuna će za Udrugu pčelara Čazma ove godine biti izdvojeno 40 tisuća kuna, što je značajno povećanje u odnosu na prijašnje razdoblje. Razlog tomu su nove mjere putem kojih se pčelarima izravno pomaže u proizvodnji meda i drugih pčelarskih proizvoda.
Tagovi
Autorica