Hrvatski i slovenski Odbor za poljoprivredu o stanju u pčelarskom sektoru

Odbori za poljoprivredu hrvatskog i slovenskog parlamenta održali su zajedničku sjednicu u Pčelarskom centru u Brdu pri Lukovici u Sloveniji na kojoj je provedena rasprava o stanju u ovom sektoru u dvjema državama i predstavljen Prijedlog Deklaracije Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a.

Uvodno je Marijana Petir govoreći o ograničenjima koja donose pojava pandemije bolesti Covid- 19, ali i sve izraženije klimatske promjene te druga globalna strateška i sigurnosna pitanja, istaknula kako se počesto zanemaruje značaj poljoprivrede, proizvodnje hrane i uloga koje imaju okolišni elementi vezani uz samu djelatnost poljoprivrede. "Priroda ne poznaje državne granice i zato nam je potrebna tješnja i jača suradnja između država kako bismo na ove globalne izazove pružili adekvatan odgovor", rekla je Petir.

Zbog sve veće prisutnosti patvorina meda na tržištu, predsjednik slovenskog Pčelarskog saveza, Boštjan Noč upozorio je na važnost jačih kontrola i inspekcijskog nadzora u prometu i podsjetio na inicijativu Slovenije o obveznom navođenju države na pakiranjima u kojoj je med proizveden. Pozvao je na prihvaćanje inicijative i uključenje hrvatskih pčelara i nadležnih institucija u aktivnosti vezane uz daljnju organizaciju i promociju pčelarskog turizma.

Hrvatska proizvodi dovoljno meda za domaće potrebe 

Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, upozorio je na rizike kojima su izloženi pčelari u obje države, a time i sama opstojnost pčela na ovim područjima. U RH se proizvodi dovoljno meda za potrebe domaćeg tržišta, no u odnosu na 2013. godinu značajno je smanjen broj pčelara i pčelinjih zajednica i povećana količina meda koji se uvozi. 

"Odraz je to nekorištenja sredstava iz pretpristupnih fondova Unije i činjenica da je Hrvatska u referentnoj godini imala malo registriranih košnica, no u posljednje vrijeme sve je izraženija potpora pčelarima iz europskih i nacionalnih sredstava", rekao je Vrbos i naveo da su osnovni problem patvorine na tržištu, ali i štete na medonosnom bilju i pčelinjim zajednicama, za čije rješavanje je ključna pomoć države, osobito u izdvajanjima iz proračuna, kako bi se povećala omotnica za ovaj sektor.

U nastavku su zastupnici oba odbora raspravljali o ilegalnom korištenju fitofarmaceutskih sredstava i pripravaka, te tradicionalnih metoda zaštite pčelinjih zajednica koje ne daju rezultate. Uz navedeno, posebno je istaknuta važnost zaštite divlje pčele. Sudionici su se usuglasili kako je uz uspostavljanje sustava praćenja proizvodnje i trženja nužno potrebna i snažnija promocija domaće proizvodnje, edukacija potrošača i to osobito pri korištenju meda u javnim ustanovama.

U Sloveniji se med kupuje kod pčelara

Noč je kazao da sada 80 posto slovenskih kupaca kupuje med od proizvođača, dok ga je u 2007. njih 70 posto kupovalo u trgovačkim centrima.

Petir je oodsjetila kako se u javnom prostoru sve češće pojavljuje pitanje dostupnosti pravog meda, a što je usko povezano i s nepostizanjem suglasja oko izmjene Direktive o medu na EU razini koje bi pripomoglo da se prijevare zaustave. Jasnijim deklariranjem i označavanjem zaštitili bismo potrošače i podržali naše pčelare. Podsjetila je da se s ciljem jačanja ovog sektora kao zastupnica u Europskom parlamentu zalagala za potpore po pčelinjoj zajednici, što je i u usvojeno. 

Pozvala je na ulaganje dodatnih napora u razmjenu iskustava i podataka između pčelara i pčelarskih udruga, posebno oko pitanja i problema koji su zajednički. "Pčelarstvo je protekle i ove godine pretrpjelo značajne gubitke. Ove činjenice prisiljavaju ih na ogromni napor u saniranju košnica u kojima su pčele stradale kao pripremu za formiranje novih zajednica koje će se razviti do svojeg maksimuma u narednoj godini, a izostaje i očekivana proizvodnja meda i drugih proizvoda, dok je pojava slabijih zajednica koje su preživjele, ali se ne razviju do proizvodne snage u posljednje vrijeme sve češća", istaknula je Petir i rekla kako je pčelare potrebno promatrati ne samo kao proizvođače meda i proizvoda od meda već i kao čuvare okoliša, prirode i ruralnih područja i da zajednički moramo tražiti rješenja kako ih podržati u ovim izazovnim vremenima.

Član odbora, Ljubomir Kolarek je govoreći o velikom udjelu patvorina meda na europskom tržištu upozorio na važnost iznalaženja mjera za zaštitu pčelara. Govoreći o hrvatskim praksama, Vrbos je podsjetio na pilot projekt koji se provodi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kojim se dodatno podupire sjetva medonosnog bilja na strništima.

Pčelarima tri milijuna kuna

Noč je rekao kako slovenski poljoprivrednici već deset godina koriste subvencije za sadnju medonosnog bilja. Peludni atlas za Sloveniju je izrađen, a u tijeku su njegove izmjene kako bi se dodali novi parametri zbog još učinkovitije kontrole meda. U raspravi o urbanom pčelarstvu upozoreno je na prednosti, ali i ograničenja vezana uz utjecaj na sigurnost građana.

Izmjenama i dopunama Nacionalnog pčelarskog programa 2020. – 2022., temeljem odluka usvojenih na razini EU, povećana su novčana sredstva za njegovo financiranje. Ukupno dodijeljeno povećanje od strane EU za RH iznosi 1,9 milijuna eura po godini provedbe Programa. Hrvatska je donijela odluku o povećanju postojeće omotnice za ukupno tri milijuna kuna godišnje, te će se iz Državnog proračuna osigurati 1,5 milijuna kuna za 2021. i 1,5 milijuna kuna 2022. godinu istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.

Kako se čulo, sredstva su osigurana i za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica na području Međimurske županije, usvojena je odluka o donošenju Programa potpore zbog gubitka medonosnog potencijala, dodijeljena je potpora za sufinanciranje rada udruženja, a pčelari mogu koristiti i sredstva iz dva natječaja Programa ruralnog razvoja RH, te se izdvajaju sredstava za rad Hrvatskog pčelarskog saveza.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarsta i hrane Slovenije, Aleš Irgolič je govoreći o slovenskim potporama pčelarskom sektoru istaknuo kako se iste odnose na mjere provođenja racionalizacije u selidbi pčelinjih zajednica, potporu laboratorijima za kontrolu kvalitete, potpore savjetodavnoj službi, Slovenskoj pčelarskoj Akademiji i zaštiti od šteta. I Nacrt Strateškog plana Republike Slovenije prepoznao je važnost pčelarskog sektora, pa su istim planirani viši iznosi potpora.

GMO free područje Alpe-Adria-Dunav

U nastavku sjednice Petir je predstavila Prijedlog deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO. Ukazala je na važnost očuvanja bioraznolikosti, zaštite prirode i potrebu ograničavanja mogućeg utjecaja GMO-a te planiranje dodatnih mjera i financiranje projekata usmjerenih na okolišno osjetljive poljoprivredne proizvodnje i promoviranje i brendiranje domaće i kvalitetne hrane.

"Potrebno je usmjeriti se prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju GMO free proizvoda, podupirući njihov položaj i konkurentnost na tržištu. Dodatnu potporu ovim aktivnostima dali bi sustavi kvalitete i adekvatno deklariranje takvih proizvoda, ali i uspostavljanje jasnih kriterija vezanih uz označavanje 'GMO free' , rekla je Petir i pozvala na davanje potpore tekstu Prijedloga Deklaracije, koju je ista i dobila na sjednici.

Po završetku sjednice članovi dvaju Odbora posjetili su Infrastrukturni centar Jable Poljoprivrednog instituta Slovenije. Edvard Paulič, predsjednik slovenskog Odbora za poljoprivredu izrazio je nadu da će se suradnja između dvaju odbora nastaviti i u budućnosti s temama od interesa za obje strane.