Ekonomska vrijednost pčela u EU 22 milijarde eura

Europski parlament u Bruxellesu ovoga je tjedna kao velika košnica jer je u tijeku 6. Europski tjedan pčela i oprašivanja koji tradicionalno okuplja zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike Europske komisije i institucija, pčelare, poljoprivrednike, znanstvenike, veterinare, nevladine organizacije i zainteresiranu javnost. U okviru ovoga tjedna, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir od 26. do 28. lipnja predstavila je hrvatske pčelare i njihove proizvode, kao i prvi hrvatski parfem od meda autora Dejana Levačića.

Pčelari iz raznih krajeva Hrvatske su zajedno s predstavnicima Hrvatskoga pčelarskoga saveza na poziv Marijane Petir sudjelovali na konferenciji, forumima i radionicama koje organizira radna grupa za pčelarstvo i zdravlje pčela koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj u kojoj je Petir članica.

Pad proizvodnje meda u EU

Predsjedajući Forumom poljoprivrednika i pčelara u suorganizaciji najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika COPA-COGECA Petir je rekla kako pčelari upozoravaju na smanjenje broja pčelinjih zajednica i na pad proizvodnje meda u EU kao i na povećanje uvoza meda. EU je drugi najveći izvoznik, ali i drugi najveći uvoznik meda. "Situacija je alarmantna jer u razmjeni stajališta sa stručnjacima dobila sam informaciju da nam u Europi nedostaje čak 13 milijuna pčelinjih zajednica", naglasila je Petir.

Ona je zato na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta tražila da se rizik za pčele svede na minimum te da se uvedu europske potpore za pčelinje zajednice zbog oprašivanja i njihovog doprinosa očuvanju bioraznolikosti što je Europska komisija obećala prihvatiti.

Obvezno označavanje zemlje podrijetla proizvodnje meda

Petir je napomenula kako se ne smiju zaboraviti niti potrebe onih koji se brinu o pčelama, a to su pčelari. "Prošle sam godine, zajedno s 10 kolega iz redova Europskih pučana, od Europske komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda kako bi se prijevarama s medom, kojima svjedočimo, stalo na kraj. Istraživanje Europske komisije pokazalo je da je 1/3 meda koji dolazi na EU tržište krivotvoren i da kvaliteta ne odgovara deklaracijama stoga treba poduzeti konkretne mjere kako bi se vratilo povjerenje potrošača u med kao najzdraviji proizvod", naglasila je Petir.

Tajnica Hrvatskoga pčelarskoga saveza Ankica Dušević u svom se izlaganju osvrnula na gorući problem klimatskih promjena i njihov utjecaj na pčele jer će se prema procjenama IPCC-a prosječne globalne temperature tijekom 21. stoljeća povećati između 1,1 i 6,4 stupnjeva. Dušević je pritom naglasila važnost edukacije pčelara i prilgadbe tehnologije pčelarenja.

Vrijednost oprašivanja u EU 22 milijarde eura godišnje

Ona je predstavila istraživanje Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku prema kojem se čak 67% prinosa meda u košnici dobiva u proljeće, a ostatak prinosa tijekom ljeta, no sve češće dolazi do njegova izostanka zbog vrlo visokih temperatura i nedostatka oborina.

Drugoga je dana Petir predsjedala panelom na kojem je naglašena važnost suradnje između različitih dionika s područja znanosti, tehnike, zdravstva, okoliša, kulture i gospodarstva. Ona je upozorila kako je radi "recentne pojave smanjenja broja pčelinjih zajednica posvuda u svijetu, a posebice na području Europske unije, kao i smanjivanja staništa pogodih za pčele i pčelarstvo, a znajući pri tome nemjerljiv doprinos pčela oprašivanju i sigurnosti opskrbe hranom, potrebno poticati poduzimanje onih koraka koji su usmjereni na otkrivanje prvih uzroka tih pojava, ali i razmotriti sve opcije koje bi započete procese morali preokrenuti na dobro te dovesti do jačanja i povećanja broja pčelinjih zajednica", rekla je Petir.

Podsjetila je kako je ekonomska vrijednost proizvodnje hrane iz životinjskih peludnih kultura u EU procijenjena na 22 milijarde eura godišnje i da taj doprinos pčela treba vrednovati, a pčelinje zajednice zaštiti. Upozorila je da uz probleme radi kojih dolazi do smanjenja pčelinjih zajednica, poput štetočina i bolesti, uporaba pesticida, uništavanja staništa uključujući gubitak poluprirodnih travnjaka te izvora hranjivih tvari, raznolikosti i kvalitete u prirodi, lošu praksu uzgoja pčela te nedostatak genetske raznolikosti pčela i otpornosti na bolesti tu su i nove prijetnje koje uključuju invazivne štetnike i patogene, te utjecaj klimatskih promjena. Istodobno, sve je više dokaza da se i populacije divljih oprašivača, poput bumbara, snažno smanjuju, te nas to treba zabrinuti. Petir smatra kako je upravo doprinos znanosti od presudne važnosti u pronalaženju odgovora na brojna pitanja i provođenje učinkovitih mjera.

Foto: bigstockphoto.com, Ivan Marjanovic