Hrvatski su pčelari i ove godine u Bruxellesu izložili svoje kvalitetne medove i druge pčelinje proizvode, a posebnu pozornost nazočnih privukao je prvi hrvatski parfem od meda, autora Dejana Levačića iz Čakovca. Gotovo nitko od nazočnih nije propustio priliku osjetiti miris parfema "Croatian Honey"!
Desetak hrvatskih pčelara iz svih dijelova zemlje ovih je dana boravilo u Bruxellesu i sudjelovalo na 6. Europskom tjednu pčela i oprašivanja. Osim što su međusobno mogli razmijeniti iskustva s pčelarima iz ostalih država EU, sudjelovali su na konferenciji, forumima i radionicama koje je organizirala radna grupa za pčelarstvo i zdravlje pčela, a koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj, čija je članica i naša eurozastupnica Marijana Petir. Upravo na njezin poziv i ove su godine hrvatski pčelari bili dio te, za pčelarstvo, jedne od najvažnijih EU manifestacija.
Tajnica Hrvatskoga pčelarskoga saveza Ankica Dušević u svom se izlaganju osvrnula na problem klimatskih promjena i njihov utjecaj na pčele, jer će se prema procjenama Međunarodnog odbora za klimatske promjene, prosječne globalne temperature tijekom ovoga stoljeća povećati između 1,1 i 6,4 stupnjeva. Također je naglasila važnost edukacije pčelara i prilagadbe tehnologijama pčelarenja.
"Prema istraživanju Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, čak 67% prinosa meda u košnici dobiva se u proljeće, a ostatak tijekom ljeta, no sve češće dolazi do njegova izostanka zbog vrlo visokih temperatura i nedostatka oborina“", kazala je tajnica Dušević.
Predsjedajući Forumom poljoprivrednika i pčelara, u suorganizaciji najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca, Petir je, pak, kazala kako pčelari upozoravaju na smanjenje broja pčelinjih zajednica, pad proizvodnje meda u EU te na povećanje količina onog uvoznog.
"EU je drugi najveći izvoznik, ali i drugi najveći uvoznik meda. Situacija je alarmantna, jer sam u razmjeni stajališta sa stručnjacima dobila informaciju da nam u Europi nedostaje čak 13 milijuna pčelinjih zajednica. Od Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta tražila sam uvođenje europskih potpora za pčelinje zajednice, a zbog oprašivanja i njihovog doprinosa očuvanju bioraznolikosti, što je Europska komisija obećala prihvatiti.
Ne smijemo zaboraviti niti potrebe pčelara, pa sam prošle godine, zajedno s još deset kolega eurozastupnika iz redova Europskih pučana, od Europske komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda kako bi se prijevarama s medom, kojima već dugo svjedočimo, stalo na kraj", kazala je Petir te dodala kako je istraživanje Europske komisije pokazalo je da je 1/3 od ukupne količine meda koji dolazi na EU tržište krivotvorena i da kvaliteta ne odgovara deklaracijama na proizvodima, zbog čega treba hitno poduzeti konkretne mjere, kako bi se vratilo povjerenje potrošača u med kao jedan od najzdravijih proizvoda.
Hrvatski su pčelari i ove godine u Bruxellesu izložili svoje kvalitetne medove i druge pčelinje proizvode, a posebnu pozornost nazočnih privukao je prvi hrvatski parfem od meda, autora Dejana Levačića iz Čakovca. Gotovo nitko od nazočnih nije propustio priliku osjetiti miris parfema "Croatian Honey" i većina se složila da je odličan te da "miriše na kesten". I nisu pogrešili, jer upravo kestenov med proizveden u Hrvatskoj, glavna je nota parfema.
"Svojim toplim, slatkim notama parfem daje posebnu vedrinu, osjećaj topline i zadovoljstva u hladnim jesenskim i zimskim danima te je stoga namijenjen za uporabu od rujna do travnja. Korištenjem latica cvijeća, lišća biljaka, korijenja i esencija naših autohtonih biljaka cilj mi je bio dočarati parfemsku bajku na nekonvencionalan način", kazao je Levačić.
Na 6. Europskom tjednu pčela i oprašivanja, kojeg je organiziralo šest eurozastupnika iz isto toliko država EU, među kojima i hrvatska zastupnica Marijana Petir, zaključeno je kako se broj pčelinjih zajednica smanjuje u cijelome svijetu, a posebno na području Europske unije, te da za njih postoji sve manje pogodnih staništa. Uz već nevedene klimatske promjene, uzroci toga su invazivni štetnici i patogeni, uporaba pesticida, uništavanja staništa, u prvom redu gubitak travnjaka i drugih izvora hranjivih tvari kao i nedostatak genetske raznolikosti pčela koja bi pridonijela otpornosti na bolesti.
Godišnja ekonomska vrijednost proizvodnje hrane iz životinjskih peludnih kultura u EU procijenjena je na 22 milijarde eura i stoga taj doprinos pčela treba vrednovati i štititi pčelinje zajednice, čulo se na susretu pčelara u Bruxellesu.
Foto: Ured Marijane Petir
Fotoprilog
Tagovi
Autorica