Danas je, više nego ikada, važno govoriti o ugroženosti oprašivača klimatskim promenama i neodogovornim korišćenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Danas je Svetski dan pčela, vrednih oprašivača biljaka, koji čitavom čovečanstvu osiguravaju hranu. Danas, više nego ikada, važno je govoriti o njihovoj ugroženosti klimatskim promenama i neodogovornim korišćenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Budući da nas je na Zemlji sve više, teško je zamisliti budućnost bez ovih lepih i vrednih insekata. Samo tokom proteklih 50 godina količina useva koji zavise od oprašivača (voće, povrće, semenje, orašasti plodvi i uljarice) utrostručen je, piše Afternoon Voice. Pčele igraju važnu ulogu u poljopjrivrednoj proizvodnji jer efikasno oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihov kvalitet i povećava otpornost biljaka na štetočine.
Upravo biljke koje oprašuju pčele važan su izvor radnih mesta i prihoda za poljoprivrednike, posebno one male kao i njihova porodična poljoprivredna gazdinstva u zemljama u razvoju.
Pčele svoj svetski dan imaju tek tri godine, a za datum obeležavanja, 20. maja, uzet je dan rođenja Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Na predlog Republike Slovenije u kojoj je pčelarstvo razvijena grana poljoprivrede, kao i uz podršku Apimondie, Međunarodne federacije pčelarskih udruženja i FAO-a, ovaj je dan predložen kao Svetski dan pčela što je naišlo na odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2017. godine.
Zaštita pčela jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja koji do 2030. godine ima u planu postizanje nulte stope gladi u svetu. Naime, blizu tri četvrtine svetskih kultura zavisi, barem delimično, od pčela, ali i drugih oprašivača.
Kako piše FAO, da bi se pčele i oprašivači zaštitili od ugrožavanja njihovih izvora hrane, a onda i zdravlja, potrebno je uložiti veće napore u izgradnju veće raznolikosti staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama. Trebalo bi sprovesti politike u korist oprašivača koji unapređuju biološku kontrolu štetočina i ograničavaju upotrebu pesticida.
Dakle, sami poljoprivrednici imaju veliku ulogu u održavanju obilja hrane, raznolikosti i zdravlja oprašivača primenom inovativnih praksi koje integrišu lokalna i naučna znanja i iskustva, ali i diverzifikacijom poljoprivrednih gazdinstava kako bi resursi hrane i skloništa bili stalno dostupni oprašivačima. Mora se povećati saradnja između nacionalnih i međunarodnih organizacija, akademskih i istraživačkih tela i mreža za praćenje, istraživanje i procenu oprašivača i usluga oprašivanja.
Jer dok bude pčela, biće i nas.
Tagovi
Autorka