Bagremova paša - nagrada za pčele i pčelare

Svaki pčelar zna da je bagremova paša nositelj prinosa meda. Ovo listopadno drvo Robinia pseudacacia pripada porodici Fabaceae. Cvjetovi su izuzetno bogati nektarom, a vrijeme cvjetanja je pod velikim utjecajem vremenskih uvjeta. Prvi cvjetovi se otvaraju u travnju i svibnju, nekada je glavna paša u lipnju, a pojedinih godina strada od mraza i niskih temperatura i nema cvijeta.

Ova paša može dati rekordne prinose. Možemo reći da su maslačak, vrba, proljetno i drugo cvijeće samo zagrijavanje za njegovo cvjetanje. Pčele na njemu imaju jaka društva, jer se oporave od zime i imaju pojačan unos.

Veličanstveni bagrem

Bijeli cvjetovi su sakupljeni u grozdove. Bogati su nektarom, ali da bi pčele i pčelari imali koristi od cvjetanja potrebni su određeni uvjeti. Osim djelovanja vremenskih prilika, na cvjetanje utječe nadmorska visina. Raste do 700 metara, a ranije cvjeta na nižim lokacijama. Pčelari koji su u mogućnosti prate cvjetanje i sele košnice s jedne lokacije na drugu. Tako produžavaju sezonu ove paše i ostvaruju ekstra prinos i prihod. Sezona bagrema na jednom mjestu traje kratko. U najboljem slučaju govorimo o dva tjedna cvjetanja.

Pčelari računaju da od cvjetanja šljive do cvjetanja bagrema prođe mjesec dana. Kada ga nađemo iznad 700 metara nadmorske visine on cvjeta, ali nema nektara. Na ovu pojavu djelovat će i temperatura. Cvijet najviše nektara izlučuje na nižim nadmorskim visinama, kada su stabla dobro osunčana, nema vjetra, vrijeme je toplo i vedro, a temperatura iznad 16ºC.

Od izuzetne važnosti je da u je u periodu cvjetanja lijepo vrijeme. Kada je kišovito pčele ne izlaze iz košnica i propuštaju sakupljanje nektara. Kako bi dobili ovaj med potrebno je da raste na većoj površini. Bitna je i starost stabala. Što su starija opada prinos nektara, a samim tim i meda. Gustoća stabala igra važnu ulogu. Što su ona bolje osunčana, odnosno manja je gustoća, to je više cvjetova i nektara za pčele.

Svibanj u pčelinjaku: Kako spriječiti rojenje u košnici?

Kako bi osigurali veće prinose pčelama je potrebno pomoći u vrijeme ove paše i osigurati dobru ventilaciju u košnici. Razlog tome je što nektar sadrži 60 posto vode i pčela ga treba preraditi u med s 18 posto vode. U tom postupku se izdvaja velika količina vode i neophodna je dobra ventilacija. To se postiže otvaranjem leta i podizanjem poklopne daske za 0,5 cm. Istovremeno se snižava i temperatura unutar košnice. Višak vlage će pogodovati rojenju.

Bagremov med

Ovaj med zauzima prvo mjesto po svojoj vrijednosti. S 1 ha bagrema pčele mogu u jednom danu sakupiti 15 kg meda. Ukupan prinos po košnici ide i do 70 kg kada je godina dobra, a ukupno prinos s 1 ha ove paše može biti i 1.000 kg.

Pravi bagremov med je čist, blago žuto obojen, proziran, blagog okusa i mirisa. Dugo ostaje u tekućem stanju. Ponekad mu treba i godinu dana da se kristalizira. Osim što je odličan za konzumaciju, on je odličan i kao hrana za zimovanje pčela. Njegov ph je neutralan, lako se miješa s drugim vrstama meda i koristi u prehrambenoj industriji. Sadržaj glukoze se kreće oko 35 do 36 posto.

Ljudi koji su pod stresom trebali bi ga konzumirati jer ublažava djelovanje stresa. Ima i antibaktericidno, antiseptičko i antimikrobno djelovanje.