Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Američka trulež
  • 24.12.2019. 13:30

Američka trulež - uzgoj jakih pčelinjih zajednica najbolja je preventiva

U košnicama i saću spore ove bakterije preživljavaju preko 30 godina, a na suhom zemljištu infektivnost im je očuvana 228 dana. Kako otkriti i što činiti ako se pojavi američka trulež?

Foto: Depositphotos/Fastof
  • 2.481
  • 93
  • 1

Američka trulež je bolest koja se širi putem samih pčela - grabež i nepravilno pčelarenje (nema dezinfekcije pčelarskog pribora pri završenom pregledu jedne i početka pregleda druge košnice i premještanjem zaraženih ramova iz jedne u drugu košnicu, kao i s jednog na drugi pčelinjak). Također, mogu je prenijeti gladne zajednice u lošim pčelarskim godinama.

Uzročnik zaraze je Paenibacillus larvae, gram pozitivna sporogena bakterija, štapićastog oblika. Postoji u dvije forme: vegetativna, pokretna forma ili bacil i nepokretna (spora). Odlika spora bakterije je izuzetna otpornost na uvjete vanjske sredine, kao i na kemijska sredstva. U svakoj zaraženoj ličinki, P. larvae može proizvesti preko milijardu spora.

U košnicama i saću preživljavaju preko 30 godina, a na suhom zemljištu infektivnost im je očuvana 228 dana. Temperature od 121 stupnja Celzijusa, s tlakom od jednog bara i toplina bez tlaka (110 stupnjeva, dva do tri sata i 140 stupnjeva, 60 - 90 minuta) preporučuju se za uništavanje spora u vosku.

Kako se bolest širi i koju preventivu stručnjaci predlažu?

Kako najbolje jednostavnim testom uočiti bolest u ranoj fazi, kako dezinficirati košnice i druge korisne savjete, za Agroklub je govorio prof. dr Zoran Stanimirović.

Širenjem infektivnog materijala iz uginulih ličinki i sasušenih krasta, spore dospijevaju na pelud, pergu, med, a na taj način i u neinficiranu košnicu. "Mehanički vektori prenošenja američke truleži pčelinjeg legla mogu biti same pčele i trutovi porijeklom iz inficiranih košnica, krpelj Varroa destructor, leptir voskovog moljca, kontaminirano saće, med i kontaminirana pčelarska oprema i pribor", kaže profesor.

Redovnim i temeljnim kliničkim pregledom košnica, dobrom sposobnošću za prepoznavanjem simptoma bolesti, kao i pravilnom brigom možemo spriječiti nastanak i širenje bolesti. Najbolja mjera protiv ove bolesti, kako kaže Stanimirović, uzgoj je jakih pčelinjih zajednica, autohtonih ekogenotipova medonosne pčele, s izraženim higijenskim i njegovateljskim ponašanjem, kao i poštivanje njenih bioloških potreba kao živog bića. "Kontrola pčelinjeg krpelja i redovna zamjena starog saća s novim, predstavljaju dodatne mjere u prevenciji oboljenja, kao i provođenje redovnih higijensko sanitarnih mjera na pčelinjaku", zaključuje on.

Klinički znaci zaraze

Klinički znaci zaraženosti pčelinjeg legla mogu biti raznovrsni i ovise od genotipa uzročnika koji je uključen, stadija bolesti i snage pčelinjeg društva. Inficirane ličinke mogu biti brzo ubijene prvih dana bolesti, kada odrasle pčele odstrane mrtve ličinke ostavljajući praznu stanicu. "Ličinke mogu uginuti i u kasnijim fazama razvoja, najčešće nakon pokrivanja stanica kada dolazi do pojave znakova bolesti. Pregledom se dobivaju značajni podaci o promjenama na leglu. Prilaskom i otvaranjem košnice često se osjeti neugodan, oštar miris iz zahvaćenih ramova", objašnjava Stanimirović.

Vizualnim pregledom ili adspekcijom, primjećuje se promjena boje, konfiguracije i integriteta poklopaca. Poklopci postaju tamniji, ulegnuti i perforirani dok leglo, uslijed higijenske aktivnosti pčela, dobiva "raštrkan" izgled. Otvaranjem košnice mogu se zapaziti amorfne ličinke, promijenjene boje i konzistencije. Prema njegovim riječima, Ropiness-ovim testom, kao najprimjenjivijom terenskom metodom, prilikom izvlačenja šibice iz sumnjive poklopljene stanice, dolazi do pojave duge rastezljive niti boje čokolade.

U nekim slučajevima, u početnoj fazi raspadanja ličinki, sadržaj se neće razvlačiti niti će boja biti promijenjena, pa se dobiva lažno - negativan rezultat. "Tijekom infekcije, na dnu satne stanice formiraju se tamne kraste, veličine glave pribadače. Nalaz kraste govori da raspadanje i evaporizacija (isparavanje) vode iz ličinke traje oko dva mjeseca. Društvo s oboljelim leglom progresivno slabi i postaje podložno različitim patogenima, navodi on.

Kako najbolje dezinficirati košnicu?

Od sredstava koja se koriste, najbolje je upotrijebiti registrirane dezinficijense ili napraviti otopinu 6 - 10% natrij - hidroksida ili žive sode, kojom treba dezinficirati košnice, pribor i prekopanu zemlju oko pčelinjaka.

Zaražene košnice se spaljuju i zakopavaju, s tim da se pribor dezinficira. Zabranjeno je držanje pčelinjih zajednica bez matica i sprječavanje rojenja pčela u zaraženom pčelinjaku. Dezinfekcija pčelinjaka i pčelarskog pribora koji se koristi pri izvršavanju mjera naređenih u zaraženom pčelinjaku, obavlja se odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom ili ovisno od materijala, paljenjem let lampom.

Kako vremenske prilike utječu?

Nepovoljni vremenski uvjeti, kao što su sušni ili kišni periodi, koji uzrokuju smanjenje peludske i nektarske paše, mogu indirektno utjecati na pojavu američke truleži legla.

Infekcija legla brzo se širi i u svijetu su poznate epidemije (zoonoza) ove bolesti. Dijagnoza bolesti i potvrđivanje prisustva uzročnika te bolesti, tj. pravilna dijagnostika, obavlja se jedino u mikrobiološkim i molekularno genetičkim laboratorijima. "Na terenu se postavlja samo sumnja na osnovu gore navedene kliničke slike (raštrkano leglo, promijenjeni i udubljeni poklopci, neugodan miris trulog mesa i ropiness test). Pčelinjak nikada nije bio meta i uzorak za postavljanje dijagnoze američke truleži", zaključuje Stanimirović.

Stručna i znanstvena svjetska javnost stalno pokušava otkriti metode za postavljanje sumnje i otkrivanje ove bolesti na pčelinjaku. Tako, u SAD-u, u državi Maryland, koriste dresirane pse koji njuhom otkrivaju košnice s promjenama na leglu, koje između ostalog mogu biti posljedica prisutnosti uzročnika Američke truleži legla (Paenibacillus larvae, White, 1906). Međutim, za postavljanje sigurne dijagnoze, ipak je neophodno uzorkovanje legla za laboratorijsku analizu, gdje se jedino sigurna dijagnoza i postavlja.


Tagovi

Pčelinje leglo Uništavanje spora Ropinessov test Medonosna pčela Američka trulež


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.