Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Mesne pasmine uključuju 3% ukupne populacije krava, a najbrojnije su: Charolais, Angus ( crni i crveni tip ), Hereford i Limousine. Od manje zastupljenih pasmina mogu se izdvojiti: Blonde d’Aquitaine, Salers, Aubrac i Škotsko visinsko govedo ( Highland ). Pored ovih specijaliziranih mesnih pasmina koje se uzgajaju prvenstveno putem sustava-krava tele, veliku važnost ima simentalska pasmina ( mesni tip ), koja se može koristiti samo u proizvodnji goveđeg mesa.

Zbog pasminskih karakteristika i specifičnosti, uzgojni ciljevi su definirani za svaku pojedinu pasminu. Od primarne važnosti su dvije skupine svojstava:

tovna i klaonička svojstva – bitna za učinkovitu proizvodnju goveđeg mesa ( kapacitet rasta, bruto dnevni prirast, neto dnevni prirast, randman i tržna ( EUROP ) klasifikacija mesa )
svojstva fitnesa – važna je u učinkovitoj proizvodnji goveđeg mesa ( dugovječnost, plodnost, porodna masa, lakoća teljenja i prenatalna uginuća teladi ). Veliki značaj mesne pasmine imaju u mliječnim stadima, gdje je cilj uporabnim križanjem s mesnim bikovima dobiti kvalitetno tele za tov.
Provedba uzgojnih aktivnosti odvija se prema važećim uzgojnim programima, koji predstavljaju temelj rada uzgojnih organizacija. Najvažniji ciljevi su očuvanje ili poboljšanje pasmine, ovisno o tomu radi li se o ugroženoj ili komercijalnoj pasmini.

U Republici Hrvatskoj djeluje pet uzgojnih organizacija, koje su ovlaštene za provedbu uzgojnog programa pojedine pasmine. U onih pasmina u kojih ne postoje uzgojne organizacije, provedbu uzgojnih programa obavlja ovlaštena ustanova tj. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) u suradnji sa uzgajivačima.
Služba za razvoj govedarstva HPA koordinira provedbu uzgojnih programa prema pasmini, a najvažnije aktivnosti su:
ažuriranje matične knjige,
odabir najboljih grla (npr. bikovske majke),
odabir teladi za genomsku selekciju,
izrada plana osjemenjivanja prema modelu planskog sparivanja,
kontrola uzgoja u srodstvu,
odabir i ocjena bikova za prirodni pripust,
ocjena vanjštine krava,
prikupljanje podataka o plodnosti itd.
Željko Serdar, HCOIE