Eko vino iz Nadina

Vinariju vode otac Šime Škaulj i sin Tomislav. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča počela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadin. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i Poljoprivrednog kombinata Zadar (PKZ), poznata pod imenom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine.

Nadinjani su vrijedno nastavili raditi a ugovor im je produžavan godinu za godinu. Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Škaulji prihvatili i od sljedeće 2007. do danas obnovili 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom i crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.

Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica, pa se poljima znaju voziti u čamcu. Škaulji su 2013. ,kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici. Danas Škaulji imaju 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 hektara u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90.000 do 100.000 litara vina. Ukupni je kapacitet vinarije 200.000 litara ali, po riječima Tomislava, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj , tako je i danas, a kontrolu tijekom godine radi ovlaštena agencija Agrobiocen. U Nadinskom blatu više od 70% vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.

Vinarija Škaulj bila je u Zagrebu sa devet vina na predstavljanju za „vinske” novinare. Nastup vinarije organizirao je novinar Vjekoslav Madunić a vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović.
Početno vino je bilo Bili Cuvée 2020 (kupaža 80% maraštine i po 10% debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
Drugo vino bila je Maraština 2020, nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju.
Rosé 2020 je kupažiran od 70% grenachea i 30% syraha. Grenache je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. ‘Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro su ukomponirani šećeri’, konstatirao je Jakopović.

Kušalo se i Cuvée Tomislav vino zamišljeno i priređeno za široko tržište.
U Merlotu 2017 s 15,5% alkohola Jakopović pronalazi likerske note.

Za Cabernet sauvignon 2017. sommelier Tomislav Jakopović je rekao : ‘Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino može rasti još desetak godina. Sortno je prepoznatljivo, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji a barrique nije prekrio izvorni okus.
Carl Gustaf Cuvée 2016 kombinacija je po 50% cabernet sauvignona i merlota, rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38,8 grama suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano je s loza sađenih 2003 i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjetu vinariji.

I na kraju ove lijepe vinske prezentacije, kušalo se Merlot desertni 2018. Grožđe koje je brano kasnije imalo je 120 eksla, ph 3,5 i 45 grama neprovrelog šećera i pjenušac 2018 (rađen od crljenka) brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci.
Vinarija izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja na pragu vinarije je oko 50%, a 30% u HORECA sektoru.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić