Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sve veći uvoz
  • 19.06.2019. 17:30

Zašto toliko hrane uvozimo?

Prodaja trgovinskih lanaca strancima, jak dinar, nedovoljno jaka prerađivačka industrija i pomalo SSP utiču na to da sve više uvozimo onoga što i sami proizvodimo. Počev od voća i povrća, mesa, pa nadalje...

Foto: Đorđe Simović
  • 359
  • 66
  • 0

"Ovaj svet je podeljen oštro na dva dela - na budale i na one koji trpe. Puno je budala ovde, a i lakovernih ljudi koje je lako kupiti i još lakše zavesti.

Ti "domaćini" misle da je njima dato da potroše kao svoje, sve vreme jednog naroda, kao da iza njih više ništa ne može da se dogodi. A ovaj prostor je škrt kada treba da iznedri čoveka sa misijom, čoveka darovitog, koji može da vidi bar jedan vek napred. Zato se ovde stalno strada. Živi se stihijski, primitivno i svi neprestano stradamo."

Antologijska scena. Danilo Bata Stojković u filmu Darka Bajića "Balkanska pravila".

Cena "puta ka EU"

Zašto ovo sve pominjem? Periodično se kod nas pojave članci kako sve i svašta od hrane uvozimo a potom to, zbog atraktivnosti sadržaja, bude klonirano u desetinama nazovi medija. 

Tako su nam se i nedavno na ekrane monitora "lepili" bombastični naslovi o tome kako uvozimo krastavac i paradajz iz Albanije, pasulj iz Kirgistana, lešnik iz Turske, krompir iz Holandije i tako dalje.
Opšta kuknjava. A to su sve posledice. Šta je uzrok? Složićemo se oko toga da smo u deficitu sa onim koji bi trebalo da imaju viziju šta bi sve trebalo uraditi što bi vodilo opštem blagostanju. Decenijama unazad.

Odgovoran političar upozorio bi na posledice "evropskog puta". Ko će da profitira, a ko će da strada. I šta ćemo sa ovim drugim? To se pre decenije moglo naslutiti bar prema onome što se dogodilo u zemljama "istočnog lagera". Glavnokomandujući bi povukao "crvene linije" u zaštiti bar nekih ekonomskih interesa svoje zemlje. To se kod nas nije desilo. Onaj čitalac koji je radoznaliji po pitanju kako se to radi, neka pročita šta je uradio "otac tranzicije" u Sloveniji, Jože Mecinger. Ali da se mi vratimo na naš teren. 

Trgovine u rukama strancima

Jedan od osnova jake nacionalne ekonomije su i trgovački lanci. Onaj ko ga poseduje diktira šta će se u njemu prodavati. Čim su dospeli u ruke stranaca moglo se naslutiti koja će se roba u njemu prodavati. Naravno, velikim delom ona iz matičnih zemalja kada se na tamošnjem tržištu pojavi u suvišku.

Precenjen dinar

Da li je nacionalna valuta precenjena ili ne bojno je polje većine ovdašnjih ekonomista. Uglavnom opšte mesto je da je dinar jak. Suviše jak. I da se pri takvom kursu mnogo više isplati uvoziti nego izvoziti. I to traje godinama. Koliki je realan kurs dinara - 125 dinara, 133, 137? Ja to ne znam. Ali znam da Narodna banka veštački održava kurs na nivou od 118 dinara. Pri tome se dodatno zadužujemo u odbrani kursa. Sve to na račun onih izvozno orjentisanih.

Prehrambena industrija

Devastirana prehrembena industrija devedesetih godina prošlog veka i početkom 21. veka razlog je zašto nema u dovoljnom obimu onih koji će preraditi ono što naša poljoprivreda proizvede.

Da ne zaboravimo SSP 

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju članica EU i Srbije, stupio je na snagu 1. septembra 2013. godine. Pregovori o SSP počeli su u novembru 2005, a sporazum je potpisan u aprilu 2008. godine. Kako se u dokumentu navodi SSP utvrđuje pravila za partnerstvo između Srbije i EU sa ciljem da podrži napredak Srbije ka pristupanju EU.

Potpisivanje ovog sporazuma dovelo je do lakše trgovine, političkog dijaloga, regionalne saradnje, pružanje usluga, kretanje kapitala, usklađivanje i primenu zakona, kao i finansijske saradnje. Lakše je slobodno kretanje radnika, pravo poslovnog nastanjivanja, pružanje usluga. Kretanje kapitala privuklo je investitore i doprinelo poboljšanju poslovog okruženja. Ovo je ohrabrilo kompanije da ulažu i stvaraju radna mesta u Srbiji. Dodatno im je pomoglo 9.000 evra po radnom mestu.

Dobili smo jaku konkurenciju, a mi smo se sporo kretali napred. O zemljišnoj politici i SSP-u bilo je dosta govora. Da li je smanjenje carina moglo biti usporenije? Koliko smo tu imali manevarskog prostora? Kasno je sad o tome govoriti.

I za kraj manite me liberalizovanog tržišta. To se može naći u štivima EU priručnika. Sve države trude se da vancarinskim barijerama zaštite svoja tržišta. O tome govore brojni primeri u sektoru hrane. Pitajte samo izvoznike.


Tagovi

Uvoz hrane Uvoz krompira Uvoz voća Konkurencija


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃