Još nam nije doprlo do svijesti da se samo u zadarskom zaleđu nudi gotovo 30 tisuća hektara obradivog, ali zapuštenog poljodjelskog tla.
Javljam se iz Zadarske županije iz povijesnih izvora Stare Harvacije gdje još nije doprlo do svijesti da se samo u zadarskom zaleđu nudi gotovo 30 tisuća hektara obradivog, ali zapuštenog poljodjelskog tla. Pogledom prelazim preko nepreglednih pašnjaka i neiskorištenih livada. Neiskorišteno bogato tlo za uzgoj sredozemnog voća i vinograda, krških pašnjaka za uzgoj visokovrijedne stoke.
Kako bismo mogli uživati u tom daru krajnje je vrijeme da ga započnemo bolje koristiti.
Ponajprije se to odnosi na visoko cijenjene proizvode, najbolje maslinovo ulje na svijetu, ovčji sir i skutu, kršku janjetinju, kozletinu i govedinu, kaljsku srdelu i tunu, benkovačka vina, ravnokotarsko voće i povrće, novigradsku dagnju, magareće mlijeko, velebitsku Šaru kozlicu.
Kamo god se okrenuli dobit ćemo svjetskog prvaka u kakvonosnom proizvodu. Podneblje je ono čime smo najviše nagrađeni. More, otoci, gore, rijeke i mnoštvo putničara koji nas obilaze, zatim povijest i marni ljudi, te iskusni poljodjelci.
Veličanstveni Velebit, kome je nasuprot more s otocima koji oduzimaju dah. Ravnokotarski misir, naslonjen na podvelebitsku Arkadiju, zemlja je besćutne pustoši i neobične ljepote.
Bog je dao snagu zadarskom rajskom podneblju i zaleđu proizvoditi najvrijednije proizvode kao jestvine vječne vrijednosti. Donosim nekoliko primjera bolje uporabe tla u sredozemnim, krškim i gorskim krajevima.
Primjerice, zanemarena hrvatska šarena koza, bukovačka koza ili šara kozlica potvrđena je izvorna pasmina dobro prilagođena podneblju, otporna i skromna u hranidbi i vrlo izdržljiva u uzgoju. To je pasmina koja daje izvornu kakvoću mesa, izvrsno prilagođena kršu i gorskom sredozemnom području. Meko, sočno, mirišljavo i slatko su ocjene potrošača mesa šare kozlice. Njena pokretljivost osigurava meso s manje masti, odnosno kolesterola. Priprema se na razne načine. Meni najdraže kuhana u “pola litre vode” ili pod pekom/saćom, u što sam se mnogo puta uvjerio u raznim ravnokotarskim konobama.
Treba stabilizirati pasminu da bismo pokrenuli masovniju proizvodnju. Po mogućnosti osnovati proizvođačku zadrugu uz uporabu lokalnih klaonica. Preko udruge proizvođača propisati proizvodnu i tržnu znamku. Objaviti popis restorana gdje se može naći hrvatska Šara. Po mogućnosti ujednačiti jestvenik i zaštiti ga na razini zemljopisnog podrijetla ili proizvoda od posebnog ugleda.
Braniteljima i mladim obiteljima i svim mogućim poduzetnicima trebalo bi ponuditi Šaru koja će im uzvratiti dobrim prihodima sa svim dodanim vrijednostima.
Drugi smo primjer posjetili na ličkoj Čemernici. Na 1500 metara nadmorske visine i 250 ha gorskih livada oko 550 krava u sustavu krava tele uživa pašnu slobodu. Gospodar Ivan Tešija poduzetnik s jakom obiteljskom crtom, hrvatskom poljodjelstvu daje uspješni uradak proizvodnje mesa s hrvatskih krških pašnjaka.
Na čelu udruge 1.500 poduzetnika počinje pripovijest najbolje i najuspješnije uporabe gotovo djevičanskih gorskih područja po ustaljenim vrijednostima nezamjenjive tratine kao glavnog bogatstva u proizvodnji hrvatske krške mesne govedine.
Sljedeći primjer je maslinarstvo odnosno maslinovo ulje koje u današnje doba osvaja i najzahtjevnija svjetska tržišta kakvonosnog maslinovog ulja. Podneblje se odlikuje velikim brojem sunčanih sati u dugoj vegetaciji masline i potrebnim razlikovanjem temperature između doba dana i noći. Kakvoći ulja dobro su prilagođeni postojeći kultivari maslina. Bog nam daruje, a stručnjaci preporučuju držite se agrotehničkih i tehnologijskih mjera.
Nije važno samo obraditi, gnojiti, rezati i zaštititi. Izlišno je ako se ne udovolji i čimbenicima valjane prerade. Sve to dobro su posložili hrvatski pobjednici nedavne svjetske uljarske smotre u New Yorku.
Svi ovi nabrojani hrvatski primjeri dobrih proizvoda misirske čistoće prekrasnih božjih darova s druge strane ukazuju nam da smo okruženi neiskorištenim bogatstvima.
Stoga budimo u svom nahođenju dostojni prihvatiti trajnu ulogu časnih hrvatskih poljodjelskih neimara.
Tagovi
Autor