Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Damir Rukovanjski
  • 22.01.2015. 13:35

U Otoku kraj Vinkovaca prodaju se slovenski kulenovi

U Otoku u toj Billi u onoj rashladnoj vitrini naiđem na ogromnu količinu kulena, ali proizvedenog u Sloveniji. Ma dragi su mi Janezi, volim njihovu hranu, ali pa zar kulen da nam prodaju u Otoku?

  • 1.222
  • 69
  • 0

Ja sam Slavonac. Šokac. Neću tajiti. Porijeklom sam ustvari Srijemac iz Lipovca. Volim jako otići u ta sela i makniti se iz Osijeka. I ponosan sam na te ljude i na tradiciju. Na svinje, na žirovanje, na hrastove šume. Volim ta sela.

Nijemci, Apševci, Novo Selo, Komletinci, Otok. To je središte svinjogojstva, proizvodnje svinja, kobasica i na kraju kulena kao vrhunac svega. U tom kulenu je sve. Naš kukuruz, naša plodna slavonska i srijemska zemlja. Tu je naš ponos. I prije neki dan uđem u Otoku u Billu. U trgovinu Billa. Onakvu kakvu viđamo po cijeloj Europi. I toliko bih volio da se taj naš slavonski kulen prodaje u svim Billama starog kontinenta.

Crna slavonska svinja u Otoku

No, u Otoku u toj Billi u onoj rashladnoj vitrini naiđem na ogromnu količinu kulena, ali proizvedenog u Sloveniji. Ma dragi su mi Janezi, volim njihovu hranu, alli zar kulen da nam prodaju u Otoku. Ajde preživio bi i kranjsku, i tirolsku, pa i pršut njihov, ali kulen ne. Ima dvije vrste kulena. Jedan je onaj beljski, za koji nisam siguran više koliko je taj pravi i tradicionalni, ali ipak je beljski i Baranjski. No, drugi je celjski. Iz Celja u Sloveniji. Zacvilio sam onako jadno i potišteno trgovkinji da ne mogu vjerovati. Pokušala me je utješiti.

Pa rekla da je to kao samo ono radi ponude u cijeloj Billi i da rijetko tko kupi. Pa ne mogu vjerovati da u Otoku itko kupi Celjski kulen osim ako se zabune. Bar se nadam da i ako ga kupe, da ga u svoju košaru stave slučajno ili zato što nisu ponijeli naočale pa ne vide što piše na njemu. Istina. Taj nazovi kulen se prodaje po 99 kuna za kilogram, a Beljski za 140 i nešto. No, nije važno. Što napraviti da se u Otoku, grada kulenijade, grada kulena, grada crnih slavonskih svinja, prodaju kuleni - domaći.

Tradicionalni način sušenja kulena

Jedan mi je rekao, pa neka naši spuste cijene. Može. Ali tu opet država i ministri moraju učiniti svoje. I grad i cijela jedna politička vrhuška. Zašto bar u početku dok ne stanu na svoje noge domaćim kulenarima država ne bi pomogla pa da svaki kilogram domaćeg kulena subvencionira kako bi on za krajnje kupce imao cijenu slovenskog. 99 kuna. Sad će me purgeraj pitati a kak mislim da im treba pomoći. Pa zakaj i slično. Pokušati ću pojasniti zašto i kako?

Prvo bi trebalo donijeti odluku da se subvencionira svaki kulen proizveden od svinje iz slavonskog svinjca. Dakle to napraviti i Belju, ali i malima kao što su Andabaka u Otoku, ili pak Iličević u Nijemcima, ili nekom drugom Bači iz Šokadije. To bi bio prvi korak. E ako bi onda mi kupovali kulene po 99 kuna od slavonskih svinja proizvedenim u Slavoniji, Baranji i Srijemu, sve bi procvalo. Pošto subvencija ide samo za kulene od domaće svinje, pomogli bi svinjogojcima, a isto tako na taj način bila bi bolje plasirana domaća soja, kukuruz i stočna hrana.

Zaposlilo bi se još domaćih ljudi u svim segmentima. A još ako bi uz to svinje bile klane u težini od 150 do 200 kg, našlo bi se tu i stražnjih butova i za odličnu slavonsku šunku, ali i za dalmatinske i istarske pršute. O drugim proizvodima pored kulena da ne govorimo. A država bi uz to još inkasirala i na porezu jer bi svi kuleni koji trebaju dobiti subvenciju morali biti prodani nekim regularnim kanalima. A to znači da bi na računima koji su fiskalni bilo u trgovini, bilo u ugostiteljstvu, lijepo velikim slovima pisalo i ona tri čarobna slova - PDV.


Fotoprilog


Tagovi

Selo Poljoprivreda Kulen Kobasica Rakija Otok Slavonija Baranja Srijem Lipovac Kulen Slovenski kulen Celjski kulen Baranjski kulen Andabaka Žirovanje Iličević


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.