Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 27.09.2020. 14:00

Seoski turizam: Spasio sezonu, vratio poštovanje prema selu?

Kad već nisu mogli nekuda u inostranstvo, na Maltu, u Tursku, Crnu Goru, Hrvatsku, pa čak ni u Grčku odakle pamte da su letovali deset dana za 67 evra, naši turisti okrenuli su se selima u Srbiji.

Foto: Julijana El Omari
  • 351
  • 603
  • 0

Sad, kad se zvanična turistička sezona bliži kraju, posle boja obično su svi generali pametni. Međutim, seoski turizam, godinama slabo prepoznat u državnim dokumentima i u glavama samih turista, doživeo je upravo ove godine neočekivani procvat, vredan da se njime pozabave stručnjaci pa možda i napišu nešto povoljno u svojim izveštajima.

Zbog pandemije, propali su mnogi poslovi, mnogi rođaci nisu stigli iz država u kojima inače žive i rade, otkazivani su koncerti i razne manifestacije, autobuske veze i avionske linije, ali, ljudi su svejedno želeli da putuju i provedu bar nekoliko dana van mesta u kome žive.

Selo je svima izašlo u susret

A kad već nisu mogli nekuda u inostranstvo, na Maltu, u Tursku, Crnu Goru, Hrvatsku, pa čak ni u Grčku odakle pamte da su letovali deset dana za 67 evra, okrenuli su se selima u Srbiji. Neke je poveo istraživački duh; neke obuzela nostalgija za rodnom kućom, njivom i preživelim rođacima, a neki su jednostavno želeli na letovanje. Sudeći prema izjavama putnika i komentarima na društvenim mrežama, upotpunjenim atraktivnim fotografijama, selo je svima izašlo u susret. 

Seoski turizam sve popularniji - bogata ponuda i veliko interesovanje

List Danas u tekstovima iz 2014. i iz ove godine navodi da svi potencijali seoskog turizma nisu ni izdaleka iskorišćeni, što pokazuje da se u ovoj oblasti stvari slabo menjaju. U stvari, mnogi potencijali sela da ugosti i okrepi ljude nisu ni viđeni dok ne zabasa neki avanturista željan čistog vazduha, lepe prirode i domaćih specijaliteta. Poželjno je da avanturista ima svoj automobil i to jači, s obzirom da do mnogih sela nema ni autobusa, ni voza, a ni biciklom nije uputno krenuti kroz bespuće.

Selo, a uslovi gradski?

Ovdašnji turista u svojoj ljubavi i poštovanju sela ne ide tako daleko da bi spavao na senu, traži etno kuću s krevetima i televizorom koja se leti hladi, a zimi greje, ali nema ništa protiv sira iz domaće radinosti, specijaliteta ispod sača i sa ražnja a naročito rakije. Želi i kupatilo, kao da je u apartmanu, ali, najviše uživa u laganoj šetnji po okolini, naravno po danu, jer noću mnoga sela nisu ni osvetljena koliko da bi bila sigurna.

Tek poneki se odlučuju da učestvuju u teškim seoskim poslovima ili da se izbliza upoznaju sa životinjama koje obično viđaju samo istranžirane u prodavnici. Još ako je u blizini neko "crkvište" (ruševine iz davnih vremena) sa pričom o slavnim istorijskim ličnostima ili manastir na glasu zbog lekovite vode i drugih isceljujućih svojstava, oduševljenje seoskim turizmom samo raste, a dobar glas se širi.

Recept je jasan

Nezvanična prvakinja Evrope u ovoj delatnosti je Mađarska: tamo svako selo ima svoje znamenitosti, od pravih muzeja poljoprivrede i spomen ploče na svakoj kući u kojoj je rođena, živela ili došla u goste neka znamenita osoba do kafana u kojima je navodno lumpovao slavni hajduk Šandor Roža, a uvek se provuče i poneka legenda o jatakinji i ljubavnici ovog razbojnika koja je radije stala da je ubiju žandarmi nego da izda voljenog.

Da li će 2020. biti godina seoskog turizma u Srbiji?

Recept je jasan, samo ga treba prilagoditi i primeniti, a poštovanje sela i njegovih stanovnika može samo da ojača i vremenom postane uobičajena pojava.

Vratimo se selu, vratimo korenima...

Prvi su u avanturu seoskog turizma, ipak, pošli oni koji već imaju roditelje, zemlju, baštu ili pradedovsku kuću u selu. Posle nekog vremena boravka u starom kraju, mnogi su, naročito sredovečni i stariji muškarci, odlučili da tamo ostanu, to jest da se vrate. Umorni od svojih malih beživotnih gradova u kojima već ni bioskopa nema i ogromnih cena grejanja, hrane, struje i komunalija, sve brojniji su ljudi koji žele da žive u selu i sami proizvedu hranu koju će jesti i piće kojim će okrepiti sebe i goste.

Ogromna (za sada neizbrojana) populacija podstanara živi u gradovima, plaća skup stan od male plate, a na selu ima zapuštena imanja koja bi, kad se obrade kako valja, mogla da donesu prihod za normalan život, a taj prihod sve izvesnije stiže i od turizma.   


Tagovi

Seoski turizam Selo Život na selu Turisti Ruralni turizam Etno kuće Seoski poslovi Prihod


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P