Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 11.10.2020. 14:00

Počela sezona slava - kakvi ćemo biti domaćini u doba korone?

Da li će korona promeniti način slavljenja slava? Da li ćemo biti umereniji ili će da se "preliva". Hoćemo li zaseniti goste bogatom slavskom trpezom ili ćemo slavu posvetiti porodici - o fizičkoj distanci i čestitanju ljubljenjem u obraz još nije precizno odlučeno.

Foto: Depositphotos/krsmanovic
  • 727
  • 284
  • 0

Sezona slava je već počela, a da nigde nije zvanično objavljeno tačno, precizno i razumljivo objašnjenje na koji način domaćini treba da obezbede preventivne mere protiv aktuelnog virusa. Koliko gostiju smeju da pozovu, u kolikom prostoru slavlje treba da se održava, kako obezbediti dovoljnu udaljenost između pozvanih? Šta sa gostima iz inostranstva, od kojih se očekuje da svakako dođu i donesu izvesnu količinu evra?

Ko spada u najbliže članove porodice, naročito kod onih čija su deca i unuci odavno u prekomorskim zemljama? I ko će da kontroliše da li između gostiju i domaćina postoji dovoljna fizička distanca? Policija, komunalna policija, neka nova tek formirana policija, hoće li biti i kazni?

Slavski kolač - simbol vere i tradicije

Slavljenje slave nisu kažnjavale ni Austrougarska ni Otomanska imperija, pod jedinim uslovom da ne bude buke i pucnjave, pa je sve ovo, naročito za porodice koje slave slavu vekovima, bar kako kažu, ipak potpuno nov, čudan i vrlo neomiljen momenat. Svejedno, oni koji slave kažu da će slaviti isto kao i svake godine. 

Kako se slavi slava, a kako bi trebalo?

Za krsnu slavu, ko slavi, neophodni su sveća, kolač i vino. Moj deda je četiri slave slavio u logoru, bez svih ovih obeležja, jedino što mu je nemački stražar nabavio okrajak sveće, čudeći se običaju.

Savremeni svečari, naročito imućniji, često nastoje da slede najbogatije porodice iz davnih vremena koje su na slavu pozivale celo selo, prvenstveno siromašne. Ono što većina savremenih svečara ipak ne zna je, podatak da je slava namenjena okupljanju porodice oko zajedničke trpeze i plamena sveće, a ne pokazivanju dobrog imovnog stanja, pa stoga imamo raskošne gozbe sa sto jela, ogromnim količinama mesa i alkohola, a naročito poslastica u vidu bar dvadeset vrsta sitnih kolača i torti.

Dragomir Stojković nakon karijere direktora postao majstor za slavske kolače

Jer, treba slaviti bar tri dana i ko god uđe u kuću mora da jede do iznemoglosti, čemu je posvećen stari bećarac iz Banata:

"Daj doktora da me spase, pojeo sam celo prase."

I gost ne sme da odbije, u protivnom će domaćin da se uvredi, a naročito domaćica koja je "pala s nogu" dok je to sve pripremila.

Ivkova slava i u XXI veku

Slavski kolač se sve češće kupuje u prodavnici i pravljenje slavskih kolača pretvara se u mali biznis žena koje znaju da mese po starim receptima. Posle ponoći dolaze i svirači, jer, treba i oni nešto da zarade, pa se slava za čas pretvori u žurku.

Iako je sveštenstvo u davnom XIX veku pisalo i govorilo da slavu treba slaviti skromno, bez razbacivanja hranom i pićem, slabo se ko od vernika obazirao na to, naročito tamo gde je hrane i pića bilo dovoljno (videti film "Ivkova slava"), znači kod bogatih - i kod poljoprivrednika.

Nikoljdan - najbrojnija porodična slava kod pravoslavaca

Tako je i sada, novi vernici, naročito imućni, slave slavu tako da se pripoveda barem do sledeće slave, čak ima slučajeva da gosti donose domaćinima na poklon cele servise, miksere i umetničke slike što sve nema "blage veze" sa originalnim drevnim običajem.

U kućama gde je "tanji" standard, ljudi svakako kažu da će slaviti skromno, u krugu porodice, kao i obično, što znači: malo bolji ručak za ukućane, eventualno i za goste ako dođu, sveća, vino, negde bez kolača, jer svi više vole sarmu i bez sveštenika jer i njegova poseta košta

Korona = umerenost?

Da li će korona naučiti stanovništvo skromnosti i okretanju pravim vrednostima? Možda i neće, ali, nezaposlenost i male plate hoće, svakako. Anonimni hrišćanski mislilac zapisao je davne 699. godine u južnoj Engleskoj:

 "Ne možete naterati ljude na umerenost, treba sami da je požele."

Malo toga se promenilo od njegovog doba, a za ove krajeve gde živimo ne važi ni danas. Ljudi će, čak i ako moraju da pozajme novac, slaviti što je moguće bogatije, a posle otplaćivati dugove samo da bi za slavu zasenili goste ponudom na trpezi. 


Tagovi

Srpska slava Slavljenje Svetac Slavski kolač Sveća Korona Vino Porodica Gosti Fizička distanca


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.