Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Otpad od hrane
  • 29.09.2022. 17:00

Pa ko još baca hranu u današnje vreme?

Čak 14 odsto globalno proizvedene hrane gubi se od polja do polica u trgovinama, a 17 odsto se uzalud baci. A ko prednjači u tome?

Foto: Depositphotos/ilixe48
  • 145
  • 20
  • 0

Grehota je bacati hranu, rečenica je koja vam se sigurno urezala u pamćenje još u detinjstvu dok ste sedeli pred tanjirom omraženog čušpajza, kada bi trebalo pojesti ono što je ostalo na dnu šerpe - da se ne baci. Ili, ako bi vam komadić hleba pao na pod, stariji bi tada samo rekli - duni i pojedi. A ako se i "bacalo", nepojedeno bi završilo u napoju, rasuto kokama ili u posudi za mačke i pse. 

Sve bi bilo iskorišćeno, pa i ono što bi slučajno ostalo nepokupljeno na polju, zaoralo bi se u zemlju i krug bi bio zatvoren. 

Vreme u kojem živimo donelo je nove navike. Radije ćemo nešto baciti nego da se udebljamo, decu ne treba terati da sve pojedu jer će imati kasnije problema s ishranom, a mačke i psi jedu hranu iz konezrve. 

Koliko puta ste iz frižidera bacili hleb, sir, nareske, voće, povrće jer su se uplesnili, pokvarili, ili kako mi kod kuće kažemo, ufunjali? Koliko puta ste bacili kore od krompira ili jabuka u mešani otpad umesto u kompost? Koliko puta je čorba od boranije završila u WC šolji? 

Dok su ga jedni željni, drugi ga bacaju - hleb naš svakidašnji (Foto: Depositphotos/neftali77)

Naravno da ima izuzetaka koji planiraju obroke svoje porodice, koji sve iskoriste do zadnje mrvice. Ova će praksa sigurno biti sve češća jer je hrana sve skuplja

Ali, najveći problem s bacanjem hrane nije u domaćinstvima. 

Od polja do police

Prema podacima koje je objavio UN povodom Međunarodnog dana svesnosti o gubitku i bacanju hrane, a koji se obeležava danas, 29. septembra, čak 14 odsto globalno proizvedene hrane gubi se od polja do polica u trgovinama, dakle od berbe ili žetve do trenutka kada dođe u prodaju na malo. Tako se 17 odsto uzalud baci, od čega 11 odsto ide na domaćinstva, pet na prehrambenu industriju, a dva odsto maloprodaju. 

I nije tu reč samo o bacanju hrane nego i svih onih resursa koji su bili potrebni da bi se ona proizvela - svaka kap vode koja se utrošila za navodnjavanje, svaki kilovat sat struje koji se potrošio za zagrevanje plastenika, svako zrno đubriva koje je podsticalo rast biljaka, svaki dinar koji je uložen u marketing i svaka sagnuta leđa koja su uništavala korov, kopala, brala plodove. 

Osim toga, ovaj otpad na odlagalištima čini osam do 10 odsto ukupnih globalnih gasova staklene bašte.

Istovremeno, prema procenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) čak 3,1 milijardi ljudi širom sveta nema pristup zdravoj hrani, a oko 828 miliona ljudi gladuje.  

Prepoloviti količine 

Obeležavanjem ovoga dana se želi proširiti svest o tome da je potrebno delovanje nacionalnih i lokalnih vlasti, kao i privatnog sektora - od preduzeća do samih pojedinaca. 

FAO ima plan održivog razvoja prema kojem do 2030. žele prepoloviti bacanje hrane na nivou maloprodaje i potrošača, ali i smanjiti gubitke u lancima proizvodnje i snabdevanja.

Kako poručuju, cilj je i smanjiti njen gubitak i maksimalno iskoristiti postojeću za prehranu što više ljudi. Rešenje vide u inovacijama, tehnologiji i infrastrukturi za smanjenje gubitka i rasipanja, a to se odnosi na kratke lance snabdevanja, hladnjače, način označavanja hrane o roku trajanja i upotrebi i slično. 

Takođe, ističu da hrana nikada nije otpad i da se primenom kružne ekonomije ona može pretvoriti u kompost ili koristiti za proizvodnju biogasa i slično, o čemu više pišu u vodiču kojeg možete preuzeti ispod teksta. 

Šta bi to značilo za domaćinstva, proizvođače i preduzeća? 

Kako ne bacati? 

Pomno planirajte obroke, a onda i kupovinu. Slobodno kupite proizvod koji je pred istekom roka trajanja jer se namirnice poput keksa, testenine, pirinča i sličnih mogu jesti i posle tog vremena. Nakon što namirnice kupite, pravilno ih čuvajte - na hladnom i tamnom mestu ili u frižideru. Pakiranja posle otvaranja ponovo dobro zatvorite ili prebacite u ambalažu s poklopcem. Ako to ne učinite, dogodiće se, na primer, da će povrće i voće uvenuti, otvorena pašteta ili naresci osušiti, hleb poplesniti. 

Potražite postoje li u vašoj blizini grupe za doniranje hrane, ne ustručavajte se ponuditi svoj višak. Zar nije bolje da ga neko pojede nego da ga na kraju bacite? 

Ako živite u kući, u dvorištu napravite mesto za komposter i tamo odlažite otpad od voća i povrća. U gradu ga odložite u za to predviđene kante i kontejnere. Pola kvadratnog metra na balkonu je sasvim dovoljno za jednu takvu posudu. Osim toga, od ovog otpada možete napraviti sredstvo za čišćenje. 

S druge strane, trgovine na malo i poduzeća koja se bave hranom trebaju pomnije planirati nabavku, poboljšati načine čuvanja hrane, organizovati povoljniju kupovinu svežeg voća i povrća pre nego što ono postane neprivlačno kupcima. Restorani svoje otpatke mogu donirati raznim azilima za životinje ili čak malim uzgajivačima svinja i slično 

Proizvođači žitarica, voća i povrća, ali i restorani mogu kontaktirati biogasna postrojenja koja će hranu pretvoriti u energiju. 

Jer, ponovimo, hrana nije, ne može i ne sme biti otpad! 


Dokumenti


Tagovi

Bacanje hrane Otpad od hrane Da se ne baci Planiranje obroka Hrana


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić