Na EU izborima su velike političke stranke omalovažile birače ruralnih područja

Da nije u Europski parlament prošla Ruža Tomašić usudili bismo se reći da u narednom razdoblju nećemo tamo imati nikog našeg tko razlikuje traktor od kombajna ili pšenicu od kukuruza. Ona je u više navrata pokazala empatiju prema agraru u svojim istupima, govorima i nastojanjima, te se samo možemo nadati da razumije problematiku sela, ruralnog prostora i poljoprivredne proizvodnje. Očito su u vodećim strankama za ove izbore fokus stavili na gradove te nisu ni kandidirali nikoga tko ima ikakve veze s poljoprivredom. Jedina lista koju možemo zvati poljoprivrednom, ona Marijane Petir, za dlaku je izgubila ove izbore.

I SDP koji slavi nekakvu pobjedu i HDZ koji traži crne labude, su znali tko će im proći kao i okvirni i broj kandidata koji će proći. Tih 0,02 posto listića odlučilo je hoće li HDZ imati 5 ili 4 kandidata, ali isto bi se na koncu pisalo. Mogu sada govoriti da su izjednačeni, ali nije isto 22 i 18 posto.

Najveća važnost budućnosti našeg sela leži u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, te svim institucijama, odborima i Europskog parlamenta i Vijeća Europe. Tu se donose odluke vezane za proizvodnju hrane, poljoprivrede, života u ruralnom prostoru i očuvanja istog. Zato je važno da naše selo tamo ima svoje ljude.

Jasno je svima što su izgubili

A i selo je u ovim izborima ostalo na strani očekivanog, konzervativnog, desnog izbora, bez obzira tko bio na listama. Možda sada izgleda malo navijački, ali zasigurno će našim poljoprivrednicima nedostajati Marijana Petir u EU. Veliki broj poljoprivrednika, njihovih predstavnika, udruga proizvođača upravo zahvaljujući njoj bio je u Bruxellesu ili Strasbourgu te su tako davali ton poljoprivrednoj politici.

Gledajući rezultate, prošla je Petir sa svojom listom vrlo dobro u svojoj Sisačko moslavačkoj županiji, kao i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali i u Zagrebačkoj. Dalje, a posebno u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu - relativno slabo. Doduše, u tim područjima je i malo glasača, a nije ih puno niti izišlo. U jednoj Županji je izlaznost je bila na razini 24%, dok je primjera radi u Zagrebu bila oko 33 posto.

Ruža Tomašić ulazi u Odbor za poljoprivredu EU parlamenta?

Na drugim listama ni 'p' od poljoprivrede. Posebno ne možemo više HSS Kreše Beljaka zvati strankom seljaka. Uostalom, on je kao predsjednik te stranke pokazao na terenu koliko vrijedi jer je dobio, a i donio svojoj Amsterdamskoj koaliciji, svega 5.612 preferencijalnih glasova. Za usporedbu, Marijana Petir koju je Beljak potjerao iz HSS-a, dobila je 40.572 glasa. Jasno je danas valjda i Beljaku što je odnijela sa sobom Petirka, a i HDZ-u je vjerojatno jasno što im nije donijela.

Omalovažavanje biračkog tijela? 

I jednima i drugima tih 40 tisuća glasova bi mnogo značilo, jer ti koji su je zaokružili sigurno bi je birali i na listi HSS-a, a i na listi HDZ-a. Radi se o sličnom biračkom tijelu. U Sisačko moslavačkoj županiji, tradicionalno sklonoj HSS-u Petir dobije preko tri tisuće glasova, a Beljak 161. U Zagrebačkoj županiji, da tako kažemo, Beljakovoj, on dobije 1.768 glasova, a Petir čak 4.852 glasa. U samom Samoboru, gradu gdje je gradonačelnik, Beljak je dobio svega 1.251 glas. Marijana Petir samo upola manje.

Znači, ipak se način rada i djelovanja na ruralnom području uči od Petirke, a ne od HSS-a.

Ni SDP ni HDZ nisu bili računali da im netko može dobro doći za ta područja. I Ruža Tomašić za koju je glasovalo HDZ-ovo biračko tijelo iz ruralnih sredina, dobro bi došla toj, danas kako kažu, ipak poraženoj listi. Očito da su u HDZ-u žrtvovali selo za nekoliko novih političara koje je trebalo poslati prema institucijama Europske unije. Što drugo reći i za jedne i za druge? I HDZ i SDP? Prema njihovim kandidatima koje smo mogli birati, možemo ih nazvati ignorantima. Ignorantima ruralnog prostora.

Šteta što još to malo glasova nije uspjela dobiti Petirka, da zada 'pljusku' vladajućima.

Jer su ovi predloženi poletarci omalovažavanje biračkog tijela sela.