Kuća je prokleta ako se posječe maslina!

Gledam u skulpturu od korijena masline što ju je izradio rapski umjetnik Jadranko Peranić. Uvija se ta maslina u grču tražeći put do svevremenosti, do iskona, do opstojnosti. Maslina je sveto drvo.

Od pradavnina do Maslinske gore, pa kroz sva ova stoljeća težačkog života. Danas kad išćeš pravo, ekstra djevičansko ulje, dobro se zamisliš nad hiperprodukcijom maslinova ulja koje možeš u trgovačkim centrima kupiti za već 50-ak kuna. I ljudi ih kupuju. Ulja iz Španjolske, Grčke, Italije, Tunisa i tko zna otkud sve ne. Konkurencija je velika, iako mediji upozoravaju na njihovu lošu kvalitetu.

Intenzivni okus ulja

"Razvodni se život ka bevanda", no znaju prekupci i dodati lošeg ulja ili nekog rafiniranog da bi ispala veća količina. Na kraju se krajnji konzument začudi kad dođe na naš Jadran i kupi litru pravog, autohtonog ulja primjerice u Istri. Lupi ga onaj intenzivni okus ulja kakav ne može pružiti ni jedan industrijski proizvod.

Zato maslinari u Istri koji proizvode certificirano čisto ulje i postižu cijenu veću od 300 kuna po litri. Kaže mi prijateljica da kad je brala masline da se toliko umorila da bi litra trebala biti barem 500 kuna. Težački rad, mukotrpan, a treba ubrati 10 kila da bi se dobila litra ulja. A interesa za ulje ima.

Maslina je hraniteljica obitelji

Masline se sve više sade. Postoje tisuće i tisuće vrsta maslina, desetak autohtonih se uspjelo sačuvati u Istri, a mnoge nažalost izumiru. Na Rabu naši ljudi većinom uzgajaju oblicu. Ulažu se veliki novci u maslinike, bori se zidinama protiv vjetra i soli, a maslina dubi korijenom tvrdi kvarnerski krš i žili da bi opstala za sva vremena.

Kažu ljudi da je maslina hraniteljica obitelji i da je kuća prokleta ako se posječe maslina. Ovdje na otoku, ali i na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana vadile su se stoljetne masline iz zemlje bagerima i odvozile u neke druge zemlje da bi resile vrtove bogataških vila. Upravo zbog toga, svjesni važnosti maslina, Udruga Komin iz Barbata je prije više od 10 godina pokrenula Dane maslina na Rabu.

Bez financijske potpore

Hipokrat je liječio 20-ak bolesti maslinovim uljem, Rimljani su u pohode išli okrijepljeni maslinama i uljem, Mojsije je od ratova poštedio muškarce koji su uzgajali masline, gastronomija svijeta počiva na maslinovom ulju, danas se i sladoledi jedu s tim svetim uljem.

Udruga Komin, znala je u tom tjednu posvećenom maslinama organizirati razne seminare o uzgoju maslina, rezidbi, dovodila je brojne stručnjake, organizirala izlete u poznate stoljetne maslinike na Lunu, a sve bi bilo okrunjeno izložbama umjetnika na temu maslina i maslinarstva te velikom gastronomskom ponudom u kojoj bi bili pripravljani specijaliteti na bazi maslina i maslinova ulja. Nažalost, entuzijazam nije pratila i financijska potpora. Veliki turistički potencijal izgubio se na relaciji maslinara entuzijasta i nezainteresiranosti Grada za ovakav odličan projekt.

Suša smanjila prinos

Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko mjesta koja su postala turističkom atrakcijom gdje gosti plaćaju da bi brali masline u maslinicima, Rab je napustio tu ideju iako je, po mišljenju mnogih, mogao bez problema svojom kvalitetom i ponudom nadići mnoge i biti najboljim te tako produljiti svoju turističku sezonu i na jesen. Ovako, hoteli se zatvaraju već početkom listopada i sve staje do idućeg kasnog proljeća. Maslinari su prepušteni sebi. Dobrih savjeta je sve manje, a masline rastu. Ove godine zahvatila je suša masline i smanjila prinos. Boleštine su napadale i uništavale masline.

Zadnja vijest je ta da se iz Italije u Francusku proširila Xylella fastidiosa, bakterija ubojica koja je napravila pomor stotina tisuća maslina u Italiji. Nažalost, prema dojavi poznanice iz Francuske, bakterija uništava i tamo masline, čupaju se stabla i pokušava dekontaminirati zemlja. Navodno da uranjanje sadnica u toplu vodu (50°C) uništava bakteriju i mlade sadnice bi trebale tada biti čiste za sadnju. Maslinar iz Istre javlja da je iščupao 200 stabala koje je osušio leptir maslinova moljca.

Pomor stotine tisuća maslina

Nasreću, ne bilježi se pojava zloćudne bakterije. U takvom teškom trenutku za maslinarstvo i naše maslinare u ruke mi je dospjela odlična knjiga o maslinama i maslinarstvu u izdanju "Naklade Uliks" iz Rijeke. Riječ je o Priručniku Agronomskog fakulteta u Zagrebu pod naslovom: "Rezidba i uzgojni oblici za suvremeni uzgoj maslina". Autori knjige su Riccardo Gucci i Claudio Cantini. Urednik hrvatskog izdanja je Zoran Šindrak.

Kako kaže u predgovoru Tomislav Jemrić "Knjiga je nezaobilazno štivo za studente hortikulture, maslinare, stručnjake poljoprivredne savjetodavne službe i za sve one koji žele steći uvid u suvremeni uzgoj maslina." Upravo tako, danas se čovjek pretjerano oslanja na tradiciju uzgoja, a uvjeti su se stubokom promijenili.

Lastovka najotpornija na bolesti

Neki ljudi ofrlje načuju da bi trebalo prskati masline pa ih prskaju i više od pet puta godišnje iako se zbog kvalitete ulja preporučuje tek dva puta. Ne znam, ljudi savjetuju da bi u ovakvom svijetu gdje haraju svakakve boleštine bilo najbolje uzgajati autohtonu maslinu "Lastovku" s Lastova koja je nekako najotpornija na raznorazne bolesti i odolijeva im.

Da bi maslinari što lakše dobili uvid u pravilan uzgoj maslina toplo im preporučujem ovu knjigu koja je na interesantan i pristupačan te razumljiv način pisana. U njoj ćete naći: osnovna načela rezidbe drvenastih kultura s detaljnim uputstvima, fiziološke osnove rezidbe maslina koje vas uče o životnom ciklusu masline, sposobnosti tjeranja novih izdanaka i reakcije na rezidbu.

Maslina stara tisuću i šesto godina

Sve o rezidbi maslina, troškovima, strategijama rezidbe, o rezidbi mladih stabala, rezidbi odraslih stabala i svim aspektima rezidbi, do namjene proizvodnje, različitim uzgojnim oblicima, prilagodbi tradicionalnih uzgojnih oblika strojnoj berbi, spašavanju oštećenih stabla, građi krošnje, kriterijima za odabir uzgojnog oblika, opis suvremenih uzgojnih oblika, tehničke usporedbe, ekonomske usporedbe te koji je najbolji uzgojni oblik.

Za one željne više znanja postoji i popis literature. Sve u svemu, nakon što pročitate knjigu spremni ste postati gospodarom maslinika i uspješnim proizvođačem maslinova ulja i proizvoda od maslina. Ako ništa, barem ćemo se dobro informirati na tu temu i biti spremni dati koji savjet usvojenim znanjem.

Za kraj par trivijalnih podataka: "Jedna od najpoznatijih maslina u Hrvatskoj je ona u nacionalnom parku Brijuni, čija starost je istražena i iznosi oko 1.600 godina. U Kaštel Štafiliću nalazi se također vrlo stara maslina. Vjeruje se, da tamo raste još od dolaska Hrvata na Jadransko more u 7. stoljeću. Impozantnih je dimenzija."