Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda Agrokora
  • 22.05.2017. 13:55

Kreće utrka za poljoprivredu Agrokora

Mnoge kompanije vide svoju priliku u turbulencijama nastalim oko Agrokora. Analizirali smo poljoprivredni dio koncerna i donosimo podatke u infografici.

  • 5.851
  • 399
  • 0

Vrijeme prolazi, a dinamika razvoja situacije u koncernu Agrokora ne može zadovoljiti brojne vjerovnike. U razrješavanju nastale krize važno je prije svega konstatirati točno stanje dugovanja te procijeniti vrijednost ovog trgovinsko-prehrambenog diva, a sve kako bi vjerovničko vijeće moglo donositi buduće odluke. Koliko su dužne pojedine tvrtke, a koliko koncern? Koliko vrijedi Agrokor? Jedan se odgovor nalazi u sumi vrijednosti pojedinih kompanija i brandova te njihovih tržišnih perspektiva. Drugi je naravno u očima potencijalnih kupaca, vodeći se konstrukcijom da je vrijednost nečega upravo tolika, koliko je netko spreman platiti. Tko su nove zainteresirane strane odnosno potencijalni nasljednici pojedinih firmi i robnih marki?

Napravili smo analizu poljoprivrednog dijela Agrokora i saznali odgovore na neka od pitanja.

Više od 30 tisuća hektara državne zemlje

Dostupan je podatak da tvrtke ovog posrnulog koncerna u RH obrađuju 32.840 hektara državne zemlje te dodatno raspolažu i sa nekoliko tisuća hektara vlastitih hektara. Dostupna je i informacija da je 6 (odnosno 7) poljoprivrednih tvrtki iz sastava Agrokora primilo 160 milijuna kuna potpora za 2015. godinu, a između ostalog i na konto te iste zemlje.

Kolika je poljoprivreda Agrokora?

Ako gledamo poljoprivredni segment koncerna, nju čini 6 (7 tvrtki): Agrolaguna, Belje, Vupik, Mladina, PIK Vrbovec, PIK Vinkovci i Vinka kao joint-venture u kojemu imaju stranog partnera.

Brojevi Agrokora u sektoru poljoprivrede su enormni za naše uvjete: obrađuju ukupno 38 tisuća hektara oranica i imaju ugovorenu kooperaciju na još 114.000 hektara. Upravljaju sa 18 svinjogojskih farmi, 9 farmi krava u proizvodnji mlijeka i 10 farmi u tovu junadi. Brojevi grla stoke broje se u stotinama tisuća.

Tvrtke članice imaju ukupno 2.500 hektara pod vinogradima i 229 hektara pod maslinama. Isto rezultira sa godišnjom proizvodnjom od 18 milijuna litara vina i 100 tona maslinovog ulja.

Ukupno gledano navedene tvrtke (njih 7) godišnje prihoduju gotovo 5 milijardi kuna i imaju više od 5.000 zaposlenih, sve prema službenim podacima za 2015. godinu.

Preslagivanja na tržištu

Ti brojevi malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Posljedično, nije niti čudno da se spominje interes brojnih subjekata, koji sada vide svoju priliku. A to se lako prevede u onu narodnu: Jednom smrkne, drugom svane.

Za Ledo postoje interesi sa više strana, Coca-Cola želi Jamnicu, MK grupa želi maloprodaju Agrokora u Srbiji dok Delta Agrar javno koketira na temu dijelova poljoprivrede Agrokora. Već se nekoliko godina u kuloarima spominje kako je Tesco kupac Konzuma. Ima li i Žito afiniteta prema Belju ili Vupiku? Siguran sam da i kreditori Agrokora imaju slične klijente koji su bacili oko na neki od dijelova poljuljanog diva.

Mnoge tvrtke koje imaju potraživanja prema diviziji Agrokor trgovine (Konzum, Mercator (Roda, Idea), Velpro) bi rado kompenzirale potraživanja prema istome u zamjenu za vlasnički udio u određenim kompanijama iz sustava. Međutim, situacija je toliko kompleksna da je pitanje koliko je ta želja usklađena s mogućnostima, jer tko uopće danas može sagledati čitav nastali kaos?

Gordijski čvor zvan Agrokor

Neosporno je da postoje brojni zainteresirani, u nekim slučajevima nije sporna niti cijena preuzimanja, ali ono što je sporno su međusobni odnosi i gordijski čvor jamstava unutar tvrtke. Jedna firma garantira za kreditne obveze drugoj koja isto takav odnos ima prema trećoj. I tako u krug u više razina. I u toj situaciji je teško izolirati pojedine tvrtke i ponuditi ih na tržištu kapitala. Kreditori se preklapaju u različitim kombinacijama, s različitim instrumentima osiguranja.

Bankari si moraju postaviti i pitanje: Hoće li te zainteresirane tvrtke, kupujući dijelove Agrokora kupiti i istu vlastitu sudbinu? Brojni financijski analitičari danas koriste tezu kako je upravo način financiranja rasta Agrokora kreditiranjem - doveo koncern u ovu situaciju. Većina potencijalnih kupaca naravno nema potreban kapital, nego se u tom slučaju obraća bankarima. A taj scenarij smo gledali. Slovenci su takvu situaciju imali kod Mercatora i tada govorili kako će se kriza samo preliti/odgoditi na određeno vrijeme. I bili su u pravu.

Rješenja koja se navode kao poželjna su unos kapitala u zamjenu za vlasništvo, što bi u svakom slučaju značilo upliv nekog trećeg, svježeg kapitala. Samo je pitanje gdje i/ili tko je taj? Spominjali su se svojevremeno određeni kineski i arapski investitori, ali su te informacije ostale unutar obitelji Todorić.

Različiti interesi mogu diktirati i različite razvoje situacije

Ono što je problem radnicima, dobavljačima i kreditorima Agrokora istovremeno je odlična prilika za neke druge koji svoju šansu vide u ovoj krizi.

Tako se ovih dana u medijima mogu čuti određene financijske institucije koje u ovom restrukturiranju vide priliku za zaradu. Simpatičnog opisa: lešinarski fondovi.

Nekima odgovara i strategija razvlačenja situacije koja tako negativno utječe na cijenu tvrtki, dok je drugima voda došla do grla i priželjkuju brzi razvoj situacije. Prvi žele jeftino kupiti i zaraditi na prodaji, onda kada cijena dotakne dno. Dok drugi ne žele zajedno na dno s ostalima, nego traže načine izlaza.

Kao i u slučaju Titanika, oni koji na vrijeme napuste brod imaju i najveće šanse za preživljavanje.

Koliko košta Agrokor?

Najveći vjerovnici (banke) drže ključeve sudbine Agrokora, a države kao novopečeni moderatori moraju naći načina za brzi izlaz iz situacije i u njoj prepoznati primarne nacionalne interese.

Slične zadatke preuzele su u svom djelokrugu i Hrvatska, odakle je kriza krenula, pa i djelomično Slovenija, BiH i Srbija. Sada i političari moraju prepoznati opasnosti i interese kako bi mogli zaštititi vlastito tržište od posljedica potresa. Vjerujem da će Agrokor uskoro biti i zajednička tema regionalnih političkih elita.

S obzirom da se na obzoru ne vidi veliki investitor, koji bi elegantno unosom svježeg kapitala spasio situaciju, ostaje nam čekati i vidjeti kako će banke odigrati sljedeće poteze.

Koliko danas košta Agrokor? Nagradno je pitanje za više od 5 milijardi Eura!

Poljoprivreda Agrokora


Tagovi

Agrokor Belje Vupik Koncern Delta Agrar MK Grupa Poljoprivreda


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić