Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cjepkanje Hrvatske
  • 06.06.2022. 13:00

Jedna parcela, 16 suvlasnika - 10 preminulo, 2 iselilo, a 4 se posvađalo

Zakon o nasljeđivanju u Hrvatskoj najčešće dovodi do toga da poljoprivredno zemljište naslijedi nekoliko osoba. Nekretnine se tako usitnjuju te gube uporabnu i tržišnu vrijednost. Provjerili smo preko granice, vidjeti kako su naši susjedi u Sloveniji regulirali ovo područje. Je li trava tamo stvarno zelenija?

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 16.790
  • 1.422
  • 5

Nasljeđivanjem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj prema postojećim zakonima jednu parcelu učestalo nasljeđuje nekoliko nasljednika, u dijelovima. Nekretnine se tako cjepkaju i usitnjuju te gube uporabnu i tržišnu vrijednost. Na taj se način nastavlja i kaos zvan "zemljišne knjige".

Već u susjednoj Sloveniji praksa je drugačija, ondje takvih problema više nemaju budući da već gotovo 30 godina baštine zakon koji brani cjepkanje ekonomske cjeline OPG-ova, a time i zemljišta.

Zašto naše zakonodavstvo nije evoluiralo? Je li došlo vrijeme da se i u Hrvatskoj uvede sličan zakon? 

Naime, slovenski Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava stupio je na snagu 12. rujna 1995. godine s ciljem sprječavanja cjepkanja poljoprivrednih gospodarstava te jačanja gospodarskih, društvenih i ekoloških funkcija farmi.

Zaštićeno poljoprivredno gospodarstvo prema spomenutom Zakonu obuhvaća sve što čini gospodarsku cjelinu i služi za redovitu poljoprivrednu ili šumarsku te srodne djelatnosti, što znači i sve stambene objekte, poljoprivrednu opremu, alate i stoku.

Brojne prednosti i jedan problem

Najvažnija odredba koju on propisuje glasi: Zaštićeno poljoprivredno gospodarstvo u pravilu nasljeđuje samo jedan nasljednik.  

Ako preminuli vlasnik zaštićenog PG-a ima više sunasljednika istog nasljednog reda, nasljeđuje ga onaj koji namjerava obrađivati poljoprivredno zemljište i kojega sporazumno biraju svi nasljednici. Ako se ne mogu dogovoriti, prednost imaju oni koji se školuju za obavljanje agrarne i šumarske djelatnosti. Ako ih je više, prednost imaju oni koji su odrasli na gospodarstvu i svojim radom pridonijeli održavanju gospodarstva.

Ostavitelj može i oporučno ostaviti gospodarstvo jednom nasljedniku ili iznimno više njih, ali se gospodarstvo tada ne smije fizički razdvajati.

Ona rodbina koja ne naslijedi gospodarstvo, financijski se obeštećuje za udio u skladu s propisima, a što im se isplaćuje u roku do 5 godina.

Nasljedni red zaštićenog poljoprivrednog gospodarstva je reguliran u čak 6 članaka spomenutog zakona. I tek ako niti nakon svih tih odredbi ne postoji osoba koja bi ispunjavala uvjete za nasljeđivanje, farma se može podijeliti na fizičke dijelove među svim nasljednicima.  

Gospodarstvo u pravilu nasljeđuje samo jedan nasljednik (Foto: Depositphotos/kud108)

Ovakav zakon onemogućuje cjepkanje gospodarstava, a samim time i zemljišnih cjelina. Ona se lakše okrupnjuju, a nadolazeća generacija jednostavnije nastavlja s proizvodnjom. Stvoren je pravni okvir za kontinuitet agrarne djelatnosti. Država na ovaj način osigurava proizvodnju vlastite hrane i ne dovodi se u situaciju prehrambene ovisnosti  o uvoznoj hrani. Na većem gospodarstvu isplativija je proizvodnja, lakše se postiže samoodrživost i zaokružena proizvodnja, te se potiče ostanak mladih na selu.

Brojne su prednosti koje ovaj Zakon donosi, ali samo jedan problem mi imamo s njim - nije ga donio Hrvatski sabor već Slovenski parlament.

Puni naziv zakona je Zakon o dedovanju kmetijskih gospodarstev (Uradni list RS, br. 70/9554/99 - odluke SAD, 30/13 i 44/22 - ZKZ-G), a možete ga pronaći ovdje

Vlasnički list, posjedovni list i stanje na terenu su tri različite priče

Prema domaćim važećim propisima poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Nažalost, dostupni su samo stari manjkavi podaci o njegovoj raspoloživosti. Prema podacima iz 2005. godine, njegova ukupna površina u RH je 2.695.037 ha, a od toga je u vlasništvu države oko 33%, dok je oko 67% u privatnom. Čini se da prema dostupnim podacima građani Hrvatske obrađuju samo 40% svog poljoprivrednog zemljišta?!

Raspolaganje državnim zasebna je priča i regulirano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Upravo su usvojene nove izmjene oko natječaja za zakup i bodovanje zainteresiranih zakupaca. Problematiku bodovanja već smo dotakli. 

Tomislav Viljevac: Da bi na natječaju dobili zemlju, doslovno morate čekati da netko umre

No, veliki problem ostaje raspolaganje privatnim poljoprivrednim površinama. Stručnjaci su davno upozorili da je preduvjet za isplativo gospodarenje, njegova dobro ustrojena uknjižba. Nadležna tijela u našoj državi rade nekoordinirano i ne postoji ažurirana evidencija o vlasništvu nad privatnim. Kod nas katastar nije usklađen s gruntovnicom, niti s postojećim stanjem na terenu. Prema dostupnim podacima imamo oko 3.500 katastarskih općina, a od njih 220 uopće nema knjige. Od onih koje imaju, neke su stare više od stoljeća. Vlasnički list, posjedovni list i stanje na terenu su tri različite priče.  

Blokirana upotreba

Nasljeđivanje nekretnina pa i poljoprivrednog zemljišta kod nas je regulirano općenitim Zakonom o nasljeđivanju. U njemu ne postoji definicija zaštićenog poljoprivrednog gospodarstva čiju bi cjelinu trebalo pošto-poto sačuvati radi sveukupne dobrobiti svih državljana Hrvatske. Današnjih i budućih.

Zato se i događa sljedeći apsurd; kada vlasnik umre, u nedostatku oporuke nasljeđuju ga svi nasljednici istog nasljednog reda u jednakim dijelovima. I naša država svakim danom biva sve rascjepkanija i usitnjenija.

Kako su sudski procesi i ostavinske rasprave spore, često i dugogodišnje, zemljišne čestice imaju sve veći broj djelomičnih vlasnika. Čest je slučaj da su oni već preminuli, a preživjeli nemaju interesa ulagati samo u dio čestice. Dodatno, ako naiđe zainteresirani kupac, on će teško ući u trag pravih vlasnika koji su često pokojni i raseljeni, a u knjigama nema navedenog OIB-a ili točne adrese. Kao posljedice ovakve nebrige o vlastitom strateškom resursu imamo: blokiranu upotrebu zemljišta, napuštanje sela, napuštanje poljoprivredne proizvodnje i emigracija iz vlastite države. Dodatno, manjkavi, netočni i netransparentni zapisi u zemljišnim knjigama mogu postati predmet manipulacija.

Napuštena i zapuštena hrvatska sela (Foto: M.C.Celić) 

I Slovenija ima slučajeva neusklađenosti zemljišnih knjiga, upozoravaju iz njihovog Ministarstva pravosuđa. "U njima su ponekad manjkajući upisi zemljišnih parcela. Ako za određenu katastarsku općinu ne postoji ili je uništena zemljišna knjiga, izvodi se postupak nastavka i dopune. Druga je sadržajna neusklađenost kada su upisi u zemljišnoj knjizi neažurirani. Npr. kada su kao vlasnici još navedene preminule ili iseljene osobe. Ovakvi slučajevi nastaju iz nedovršenih sudskih postupaka.

No, Slovenija je izglasala i Zakon o zemljišnim knjigama koji sadrži mehanizme za žurnije ažuriranje upisa i olakšavanje dokazivanje okolnosti koji omogućavaju brisanje neažuriranih podataka.

Što nam slijedi 1. srpnja 2023. godine?

Prema podacima iz tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede, ulaskom u EU, oni su odmah otvorili tržište nekretnina. "Slovenija je morala pristupanjem u EU liberalizirati trgovinu nekretninama. Najveći pritisak kupovine poljoprivrednog zemljišta bio je od strane državljana susjednih zemalja Austrije i Italije što je dovelo do više prodajne cijene takvih nekretnina u pograničnim regijama."

U Hrvatskoj postoji moratorij na kupovinu državnog poljoprivrednog zemljišta do 1. srpnja 2023. godine. Na ovaj se način ono pokušava zaštititi od prodaje velikih površina koja bi utjecala na tržišne cijene. Zato država planira imati pravo prvokupa.

Posljednji podaci Eurostata pokazuju da naša zemlja i dalje ima najnižu prodajnu cijenu po hektaru obradivog zemljišta u EU. Ona je u 2020. godini bila oko 3.440 eura, dok je prosječna cijena hektara obradive poljoprivredne površine u Nizozemskoj bila čak 69.632 eura (podatak iz 2019. godine). 

No, iako su stranci i do sada mogli kupovati privatno poljoprivredno zemljište kod nas, do masovne kupovine nije došlo vjerojatno iz dva razloga; naše parcele sve su sitnije, a zemljišne knjige neažurirane. Strance većinom zanimaju površine veće od 1.000 ha, a takve privatne površine objediniti kod nas postaje nemoguća misija. No, imaju li građani Hrvatske koristi od ovakve situacije?

Čekamo li Godota?

Uvozom prehrambenih proizvoda zadovoljavamo već više od 50% vlastitih potreba. Naša poljoprivredna gospodarstva su mala, čak 76 posto poljoprivrednika koristi površine manje od pet hektara. Njihova je proizvodnja nerijetko nekonkurentna, a prosječno ostvaruju "manje od polovice prosječne neto dodane vrijednosti prosječnog tržišno orijentiranog poljoprivrednika Europske unije“.

Usitnjenije - neprofitabilnije  (Foto: Depositphotos/xbrchx)

Osim problema s do sad usitnjenim površinama ove vrste, puno veći problem je da se ono i dalje cjepka. Što je ono sitnije, teže ga je profitabilno iskoristiti, skuplje je na njemu proizvoditi i na kraju će ostati zapušteno. Hrvati nisu još nikome jeftino dali svoju zemlju, samo nažalost, niti oni je ne mogu iskoristiti. Naš glavni resurs je blokiran.

Slovenija je zakonom prije tri desetljeća zaustavila daljnje usitnjavanje, a mnoge druge EU članice to čine kroz posebne odredbe o nasljeđivanju. U Švedskoj je npr., najnormalnija pojava da nasljedniku koji se ne misli baviti agrarom, državna agencija uzima zemlju (ustupi je farmerima) uz isplatu novčane naknade.

Kako je moguće da godinama, kao društvo imamo sve veći problem i baš ništa ne poduzimamo? 

Bit će da je kod susjeda trava stvarno zelenija!


Tagovi

Nasljeđivanje zemljišta Zemljišne knjige Vlasništvo Vlasnički list Posjedovni list Katastar Gruntovnica Slovenija Parcela Čestica Poljoprivredno zemljište


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.