Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 15.08.2021. 14:00

Da ugosti i počasti - čuvanje drevnih navika srpskog seljaka

Odakle ta potreba seljaka da gostu pruži sve što ima, čak i ako u kući ne vlada blagostanje? Odgovor nude pre svega etnolozi.

Foto: Željko Dulanović
  • 407
  • 345
  • 0

Poznati TV voditelj Jovan Memedović u jednom podkastu navodi da još samo srpski seljak i stanovnici Tadžikistana još umeju da dočekaju gosta kao u stara vremena, te da istog ne puštaju da ode dok ne proba sve čime su domaćini naumili da ga počaste.

Drugi istraživači "kunu se" u gostoprimstvo Gruzijaca, treći javljaju da nema nigde takvog dočeka gostiju kao na Sardiniji, četvrti tvrde da su najlepše ugošćeni kod arapskih i berberskih plemena u Sahari.

Srpsko gostoprimstvo

Kod srpskog seljaka gostoprimljivost izgleda ovako: čim vidi gosta (ili nepoznatog prolaznika) u blizini svoje kuće, domaćin ga poziva da svrati, a gost ne može da odbije. Uzalud mu svaki izgovor da žuri, da je samo u prolazu ili da je pošao na sasvim drugo mesto. Mora, kao prvo, da sedne i konzumira sve što mu domaćin i ukućani prinose: hleb i so, vodu i slatko, rakiju, sir, voće, sušeno meso i dalje po redu.

Domaćica već juri pile ili savija pitu. Ako se već smrklo, neće dolazi neće valjda gost tumarati okolo po noći, nego mora mu se ponudi da prenoći. Čak i ako je kuća siromašna da u njoj nema nijednog kreveta, gost će ipak dobiti najlepše i najudobnije mesto za spavanje. Ujutru ga čeka bogat doručak, a da nastavi put može tek kad mu domaćin i domaćica spakuju "posladak" koju mora da ponese.

Šta znači biti domaćin?

Veselin Čajkanović (1881-1946), filozof, etnolog, prevodilac, istoričar, univerzitetski profesor i akademik, navodi bezbroj ovakvih svojih doživljaja sa terena širom Srbije. Čak pominje da su njegove kolege, francuski i švajcarski profesori i istraživači koji su išli s njim, bili u velikoj zabuni kad su naišli na ovoliko ugošćavanje, ne shvatajući ni šta domaćini nameravaju, ni kako da im uzvrate.

Simonija

Ali odakle ovakva gostoprimljivost kod srpskog seljaka, kad je opštepoznato da je on nepoverljiv nekad i prema najbližima, a kamoli prema nepoznatim ljudima? Inače, kroz istoriju, tog istog seljaka su moćni ljudi u prolazu, što strani što domaći, obično tako globili, pljačkali i maltretirali da razloga za gostoljublje uglavnom nije bilo - pa kako je ono, onda, nastalo i opstalo? 

Reč je o prastarom običaju koji se zove simonija (opet Čajkanović): preci su izgleda sasvim ozbiljno verovali da ih, u liku gosta, neko od božanstava iskušava kako primaju goste - pa, ako bude zadovoljno prijemom, izliće svoj blagoslov na kuću, ukućane i imovinu porodice; ako, pak, nije zadovoljno, može ozbiljno da se osveti. Ovaj običaj toliko je star, da zadire u same korene ljudskog društva. Čajkanović nalazi primere u "Odiseji", skandinavskim sagama i najstarijim pesmama i legendama ovog podneblja. Kasnije se kao putnici pojavljuju hrišćanski sveci, ali običaj se nije menjao. 

Savremeno stanovništvo u principu zna da gost nije nikakvo prerušeno božanstvo, pa ta gostoljubivost u urbanijim mestima opada, a što je selo zabačenije, veća je šansa za susret sa tim nekadašnjim gostoprimstvom. Da li će običaj opstati ili izumreti? Etnologija je u ovom pogledu jasna: što je običaj stariji, to je dublje "ukorenjen" i manje su šanse da nestane; dakle, nema opasnosti. 


Tagovi

Domaćin Gostoprimstvo seljaka Srpski seljak Ugostiti Prerušeno božanstvo Veselin Čajkanović Jovan Memedović


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".