Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 12.07.2020. 14:00

Da li zaboravljeni zanat - gajenje svilene bube treba to i da ostane?

U Vojvodini su sve do početka šezdesetih godina prošlog veka skoro u svakom selu postojale otkupne stanice za čauru svilene bube koju su, uz ostale poslove u kući i domaćinstvu, gajili stariji ljudi, devojke i đaci. Da li je moguće vratiti proizvodnju svilene bube, jedinog mogućeg izvora za pravu svilu?

Foto: WikimediaCommons/P.gibellini
  • 3.573
  • 86
  • 0

Iako je veštačka, anilinska svila pronađena u XIX veku i od tada ušla u najširu upotrebu, prirodna svila ostala je u vrhu elegancije i potražnje na svetskom tržištu. Samo pre 70 godina, Srbija i Makedonija proizvodile su tri miliona kilograma čaura svilene bube, sviloprelje ili dudovog svilca, insekta koji jedini na svetu može da stvori dragocenu nit, saznajte autorka od Save Ninčića, učitelja u Melencima, Riđici, Srpskom Krsturu, Novom Kneževcu, Mokrinu i Kikindi.

U Vojvodini su sve do početka šezdesetih godina prošlog veka skoro u svakom selu postojale otkupne stanice za čauru svilene bube koju su, uz ostale poslove u kući i domaćinstvu, gajili stariji ljudi, devojke i đaci. Male fabrike, svilare, otkupljivale su sve što se proizvede.

Rudnik: U Velikom ratu gajili svilene bube

Posao gajenja svilene bube nije fizički težak, ali zahteva posvećenost i strpljenje, ondašnje vrste bile su osetljive (zato se za nežnu osobu i danas kaže 'prava svilena buba') i bilo je dovoljno da propuste jedan obrok pa da uginu. Hranile su se isključivo lišćem duda, koga je u ono vreme bilo u izobilju tako da je odgajanje bilo praktično besplatno, a prihod siguran i devojka koja je uspešno odgajila svilenu bubu mogla je da sebi obezbedi nov i moderan odevni predmet ili obuću.

Vešto naći kraj niti

Učitelji su takođe podsticali đake da gaje dudovog svilca, a prihod koji bi škola ostvarila poslužio bi za nabavku nastavnih sredstava, ekskurziju ili zimsku odeću najsiromašnijim učenicima. Odgajivači su po pravilu brzo učili sve faze razvoja sviloprelje i grešaka nije smelo da bude.

Kad svilene bube napuste čaure, one su se potapale u toplu vodu, a onda je sledio najlepši deo posla: veštim prstima ili minijaturnom alatkom trebalo je naći kraj niti, razviti je tako da se ne zamrsi i pažljivo namotati. Odgajivači su tvrdili da je ovako namotan svileni konac nekad bio duži od kilometra, svedočenja su Ninčića.

Zašto su posečeni dudovi?

Ondašnja sviloprelja proizvodila je čvrstu nit svetložute boje, čijim se tkanjem dobijala takozvana sirova svila, koja je stizala u prodaju tek posle komplikovanog procesa omekšavanja, beljenja i bojenja. Nije utvrđeno zašto je vlast neočekivano naredila seču i iskorenjivanje dudova, a sa nestankom duda nestalo je i dudovog svilca, svilare su zatvorene, a domaća prirodna svila, naizgled, otišla u zaborav i etnološke dokumentarne filmove.

Dudara stara tri veka: Meštani Dobrinaca rešili da podmlade drvored

U međuvremenu, Kina, domovina svilene bube i Japan, prva zemlja koja je postala konkurent Kini u proizvodnji svile, odgajile su nove vrste svilenih buba, otpornije i sa kraćim rokom sazrevanja. Novi hibridi proizvode više svile i potpuno belu nit koja se ne kida i lakše se obrađuje.

Bez velikih troškova?

Vremenski uslovi u Srbiji potpuno im odgovaraju. Sve ovo pruža perspektivu da se gajenje svilene bube vrati na domaće tržište. Osim incijalnog ulaganja; nabavke buba i obezbeđenja dudovog lišća, ovaj mali biznis ne zahteva druge troškove. Svilena buba traži samo miran prostor, koji ne mora da bude nov niti posebno sagrađen, može da bude bilo koja prostorija u kući, pod pretpostavkom da je čista, da nije suviše hladna i da niko ne uznemirava insekte, potvrdio je naš sagovornik.

Ko odluči da se bavi ovim poslom, treba da zna da dudov svilac, ni na koji način ne prlja prostor u kome raste, tako da soba u kojoj su odgajeni može da se koristi u druge svrhe odmah posle preobražaja insekta i predaje čaura ovlašćenom otkupljivaču. Mogućnosti za biznis sa svilopreljom tek se ukazuju, a podrška proizvođačima biće neophodna barem dok novi - stari zanat ne postane uobičajen kao u doba kad nije bilo kuće u kojoj bar jedan član porodice ne gaji dudovog svilca.

Čuće se, možda, igra svilenih niti...            


Tagovi

Svilena buba Savo Ninčić Anilinska svila Dudov svilac Čaure svilene bube Sirova svila Uzgoj svilene bube Zanat Sviloprelja


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".