Zagorska lavanda za jadransku obalu

Podno Zagrebačke gore u Donjoj Bistri obiteljsko je poljoprivredno gospodarstvo obitelji Špoljar koja se bavi uzgojem lavande i lavandina. OPG "Miroslav Špoljar" bilježi i druge poslove uzgoja, ponajprije sukulenata, ukrasnog bilja, krizantema, ali i smilja.

Lavanda i smilje na poljima u Donjoj Bistri

Na bistranjskoj je zemlji, doznajemo od Višnje Špoljar, zaživjelo oko dvije tisuće grmova, više vrsta lavande, križan(a)ca lavandina. kao i smilja.

Miris se njihovim poljem ponajprije širi od Lavandule angustifolie "Elegance Ice“. Biljka je to uspravnog grma 65x65 cm, sivo zelenog lista, a temperaturna joj je zona uzgoja pet. Cvjetna stapka visine je 15-ak cm, početak je cvatnje krajem svibnja, a cvjetni joj je klas do 2,5 cm bijele boje i slatkastog mirisa. Imaju i Lavandulu angustifoliu "Rosea", uspravog grma 75x75 cm, svjetlozelenog lista sa zelenosivim odsjajem i nježnog slatkastog mirisa. Cvjetne je stapke do 25 cm, počinje cvasti s prvim danima lipnja a cvjetni joj je klas do 3,5 cm roze boje.Temperaturna zona uzgoja je pet.

Parkovni kultivar Lavandule angustifolie "Hidcote Blue", popularan za obrube gredica također je oplemenio imanje Špoljarovih. Uspravnog je, kažu, grma, pola puta pola metra, sivo zelenog lista i temperaturne zone uzgoja pet. Cvjetne su joj stapke uspravne do 22 cm, a cvate početkom lipnja. Cvjetni joj je klas do 5 cm, tamno je ljubičaste boje i jakog mirisa.

Prava lavanda u odnosu na lavandin cvate ranije

Kako doznajemo, svoje su šaroliko polje ove godine Špoljarovi brali sredinom lipnja, ponajprije pravu lavandu, inače planinsku biljku koja cvate nešto ranije, za razliku od lavandina. Ipak, sve ovisi o sortama, to više jer lavandin, ( križanac više vrsta lavande) cvate nešto kasnije. Ova je godina bila loš(ij)a za lavandu jer su joj svojedobno, za mrazeva cvjetovi promrzli pa je nejednako cvala.

Valjalo je zato brati ono što je procvalo a uglavnom je to združeno radila obitelj, supružnici Špoljar, njihova djeca Ivan i Ivana te snaha Marija. Unuci Filip i Ela tek su uživali u mirisima blagotvorne biljke. Lavanda se, kažu, bere za sunčanog vremena pa su oni u polju bili i na plus 35 , sa šeširima na glavama i u bijeloj odjeći.

Biljku nakon branja najbolje preraditi u roku od 12 sati

Izdržali su ovogodišnju jaku žegu jer na nju su navikli otprije, a i lavandu je nakon branja najbolje preraditi (imaju svoju destileriju), u roku od 12 sati. U kotao u destileriji stane im oko 35 kilograma cvijeta odnosno volumena je 150 litara. Ciklus destilacije traje oko 2,5 sata baš koliko i obitelji treba nabrati oko 35 kilograma lavande.

Ova je godina bila loš(ij)a za lavandu jer su joj svojedobno, za mrazeva cvjetovi promrzli pa je nejednako cvala.

Ovisno o kultivarima, lavanda može narasti od 60 do 80 cm, a lavandini (sadrže dosta kamfora) protegnu se i do 1,20 metra. Za litru ulja od lavande ovisno o kultivaru treba od 100 do 200 kilograma cvijeta, a gospodin Špoljar kaže kako je primjetio da tamniji kultivari (parkovni cvjetovi) daju manje eteričnog ulja od roza ili svjetlo ljubičastih biljaka.

Svoje proizvode, ponajprije eterično ulje lavande isključivo od po 5 ml obitelj prodaje po 25 kuna dok su bočice smilja iste miligramaže po 120. Prava lavanda, kažu naši sugovornici, daje manje eterične tvari, ali je zato ona kvalitetnija.

Lavandi odgovara ocjeđeno tlo

Kada je o uzgoju te biljke riječ, odgovara joj ocjeđeno tlo kakva u naravi nije zagorska zemlja (ilovasta je), pa su supružnici počeli svoje biljke uzgajati na povišenim gredicama visine 20-ak centimetara. Sprječava to ostatak vlage u zemlji, najvećeg neprijatelja lavande, jer se u takvom tlu razviju bakterije koje uzrokuju truljenje korijena. OPG-u je svojedobno zbog toga propalo oko šest tisuća biljaka.

Špoljar kaže kako je primjetio da tamniji kultivari (parkovni cvjetovi) daju manje eteričnog ulja od roza ili svjetlo ljubičastih biljaka.

Lavanda se može saditi cijele godine ako ne smrzava i nije prevruće, iako joj toplo vrijeme ne smeta jer voli sunce. Dvogodišnje sadnice lavande koje uzgajaju iz matičnih im reznica, Špoljarovi prodaju po 15 kuna, a toliko im stoje i one od smilja. Osim eteričnog ulja, od te vrijedne i u modernoj aromaterapiji popularne biljke, rade hidrolate lavande, ulja za masažu, balzame, kreme, mirisne soli za kupanje, mirisne vrećice i dr.

Organiziraju Dane lavande

Ciljani marketing nemaju, ali su pokrenuli web stranicu "Agrovit Lavanda", a kupci im se mogu obratiti i na mail adresu agrovit_lavanda@et.hr.

Popularizaciji biljke pridonijela je obitelj i na svojem gospodarstvu, na trećim po redu Danima lavande 2017 (lipanj) koje posjećuju znatiželjnici, ljubitelji prirode i zdravog života. Upriliče se tada i pokazni ogledi starih zanata, a ženski dio Špoljarovih pripremi kolače te druge delicije začinjene cvijetom lavande. Uz lavandu i lavandin, imaju oni i manju količinu ružmarina i mirisne pelargonije (geranije) u plastenicima, ali i smilja te kadulje na otvorenom koje također prerađuju. Na bazi tih sirovina koje su uzgojene u njihovom vrtu rade različite proizvode od suvenira do poklon paketa.

Kada je o prodaji riječ, najbolja je ona na moru gdje su zamijetili da mlađi ljudi više traže pravu lavandu a starijima je važno da je proizvod jeftin(iji).

Najbolji kupci Rusi, a Mađari, Česi i Poljaci previše razmišljaju

Kupovna moć hrvatskih građana, kažu, opada, a u slučaju turista najbolji su bili Rusi koji nisu pitali za cijenu dok Mađari, Česi i Poljaci razmišljaju hoće li kupiti nešto od suvenira. Domaći turisti. ističe Miroslav, koji uspiju doći na more više kupuju od stranaca.

Zagorci nam kažu i kako je došlo do hiperprodukcije plantaža lavande, a slično se događa i sa smiljem. Ipak, oni su sretni da imaju svoje puteve plasiranja proizvoda ponajprije na prigodnim sajmovima. Uzgajaju Špoljarovi i ukrasno te ljekovito (začinsko) bilje u ograničenim količinama, a sa svakom je sezonom kažu drukčija potražnja i interes. Uz šaroliku ponudu biljaka proizvode i razne vrste supstrata za njihov uzgoj te malč od crnogorične sječke.

Foto: Goran Matošević/Arhiva obitelji Špoljar